EUROPA je ušla u utrku vrijednu oko tisuću milijardi dolara kako bi obnovila i ojačala vlastitu obrambenu industriju, nastojeći se osamostaliti u proizvodnji oružja u trenutku ruske agresije i sve dubljih političkih napetosti sa Sjedinjenim Državama, piše Wall Street Journal u opširnoj analizi. Proces je već započeo, no kontinentu će trebati još vremena da u potpunosti nadoknadi američke vojne kapacitete.

Najnovije izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju Grenlanda ponovno su otvorile pitanje među europskim saveznicima u NATO-u: može li Europa uopće proizvesti dovoljno oružja da se obrani bez oslanjanja na SAD. Prema ocjenama obrambenih analitičara i zakonodavaca, odgovor je – da, ali ne odmah, navodi WSJ.

Europa se ubrzano naoružava, ali rupe ostaju

Nekad troma i fragmentirana europska obrambena industrija danas proizvodi dronove, tenkove, streljivo i drugu vojnu opremu najbržim tempom u posljednjih nekoliko desetljeća. Potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu i sve vidljivijim političkim razilaženjem s Washingtonom, Europa se nastoji ponovno naoružati i izgraditi vlastite kapacitete.

Ipak, put do potpune operativne neovisnosti još je dug. Prema procjenama Međunarodnog instituta za strateške studije, zamjena postojeće američke vojne opreme i osoblja u Europi stajala bi oko tisuću milijardi dolara. Osim toga, Europa i dalje ima ozbiljne proizvodne praznine, posebice kada je riječ o stealth borbenim zrakoplovima, projektilima dugog dometa i satelitskoj obavještajnoj infrastrukturi.

Iako je europska vojna proizvodnja u porastu, industrija je i dalje rascjepkana i znatno slabija od američke, koju financira najveći vojni proračun na svijetu. Unatoč tome, naglo povećanje obrambenih izdvajanja i nova ulaganja u istraživanje i razvoj ubrzano približavaju Europu cilju veće samostalnosti, piše Wall Street Journal.

Novi proizvođači, nova logika

Krajem 2024. Clemens Kürten osnovao je tvrtku Twentyfour Industries s ciljem prodaje dronova europskim vojskama – bez gotovog dizajna i bez zaposlenika. Već godinu dana kasnije, njegova je tvrtka prodala stotine dronova.

Prema pisanju WSJ-a, raste hitnost da Europa pronađe odgovor na američku politiku – ne samo po pitanju Grenlanda, nego i budućnosti sigurnosnog saveza koji povezuje SAD i Europu još od kraja Drugog svjetskog rata.

"Ako Amerikanci počnu smanjivati svoju prisutnost na europskom kontinentu, moramo početi planirati kako izgraditi ono što možemo nazvati europskim stupom NATO-a", rekao je Andrius Kubilius, europski povjerenik zadužen za revitalizaciju obrambene industrije, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kako prenosi Wall Street Journal.

To, prema njegovim riječima, uključuje i zamjenu tzv. strateških omogućavatelja, poput satelita u svemiru, na koje se Europa danas u velikoj mjeri oslanja putem SAD-a.

Američki pritisak i europski strahovi

Trump je već ranije snažno pritiskao Europu da poveća izdvajanja za obranu. SAD, koji se sve više fokusira na Latinsku Ameriku i Aziju, vjerojatno će u budućnosti povlačiti dio svojih vojnih resursa iz Europe. Dodatne napetosti oko Ukrajine i Grenlanda potaknule su strah da bi Washington mogao ograničiti isporuku američkog oružja Europi ili čak onemogućiti korištenje sustava koje europske zemlje već posjeduju.

Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je u Davosu da finski borbeni zrakoplovi američke proizvodnje dugoročno ne mogu letjeti bez američkih rezervnih dijelova i softverskih nadogradnji. Finska se, dodao je, mora osloniti na pretpostavku da će SAD i dalje surađivati – jer je to, kako je rekao, u interesu obje strane.

Unatoč svemu, čelnici obrambene industrije tvrde da je zaokret prema samodostatnoj europskoj obrani već započeo.

Ogroman novac, ubrzana proizvodnja

Kürten ističe da je njegova tvrtka mogla tako brzo pokrenuti proizvodnju jer su europski investitori danas spremniji financirati obrambene projekte, a stručnjaci su spremni raditi u toj industriji. Uz to, nacionalne agencije za javnu nabavu djeluju znatno brže nego prije.

"To prije pet godina ne bi bilo moguće", rekao je Kürten za Wall Street Journal.

Cijeli proces potiče najveći rast europske vojne potrošnje od kraja Hladnog rata. Prema analitičarima Bernsteina, Europa je prošle godine potrošila oko 560 milijardi dolara na obranu, dvostruko više nego prije deset godina. Do 2035. europska potrošnja na vojnu opremu mogla bi doseći 80 posto razine Pentagona, u usporedbi s manje od 30 posto u 2019. godini.

Jedna njemačka tvrtka jača od cijele Amerike

Ovakav razvoj mogao bi imati posljedice i za američku obrambenu industriju. Europa čini do 10 posto prihoda američkih proizvođača oružja, prema istraživačkoj grupi Agency Partners iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Njemački Rheinmetall, primjerice, otvorio je ili gradi 16 novih tvornica od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Talijanski obrambeni div Leonardo povećao je broj zaposlenih za gotovo 50 posto, na 64.000 ljudi, u nešto više od dvije godine.

Do proljeća prošle godine, europski proizvođač projektila MBDA mogao je proizvoditi 40 kratkodometnih protuzračnih projektila Mistral mjesečno, u odnosu na deset prije rata, te je udvostručio proizvodnju protuoklopnih projektila.

Rheinmetall će uskoro moći proizvoditi 1,5 milijuna topničkih granata kalibra 155 mm godišnje – više nego cijela američka obrambena industrija zajedno, navodi Wall Street Journal.

Europa jača, ali još ovisi o SAD-u

Europa gotovo u potpunosti sama proizvodi oklopna vozila, a njemački Leopard najrašireniji je tenk na svijetu. Europske zemlje proizvode i sve vlastite brodove i podmornice, koje se globalno prodaju bolje od američkih.

Ipak, potpuni zaokret još se nije dogodio. Analitičar Pieter Wezeman iz Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja upozorava da Europa još nije dosegla prijelomni trenutak u udaljavanju od SAD-a.

Problemi su posebno izraženi u zrakoplovstvu. Francuski Dassault ima zaostatak od 220 borbenih zrakoplova Rafale, a proizvodnja je i dalje spora. NATO-ov glavni tajnik Mark Rutte istaknuo je da činjenica da Poljska kupuje oružje iz Južne Koreje pokazuje da ni Europa ni SAD ne povećavaju proizvodnju dovoljno brzo.

Ovisnost o Americi još traje

Europa zaostaje za SAD-om u satelitskoj obavještajnoj tehnologiji i računalnoj infrastrukturi za upravljanje bojištem. Iako je Njemačka izumila balističku raketu prije više od 80 godina, Europa danas gotovo da nema proizvodnju projektila vrlo dugog dometa. Američki sustavi proturaketne obrane i dalje su standard za europske države.

I u Ukrajini, koja je smanjila ovisnost o američkom oružju, američki sustavi protuzračne obrane Patriot i dalje su nezamjenjivi, upozorava Mykola Bielieskov iz ukrajinske organizacije Come Back Alive.

Neke europske zemlje sada pokušavaju zatvoriti te praznine. Pokrenuti su projekti razvoja projektila dometa većeg od 1600 kilometara nakon 2030., dok je Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno uspostavilo vlastitu vojnu satelitsku mrežu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da danas dvije trećine satelitskih obavještajnih podataka koje koristi Ukrajina dolazi iz Francuske.

"Može li se Europa naoružati? Može, ali s vremenom", rekao je Matthew Savill iz instituta RUSI za Wall Street Journal. "Količine još nisu dovoljne, a u nekim područjima tehnologija jednostavno nije jednako dobra."