AMERIČKI dužnosnici koji vode pregovore uvjereni su da su ruski pregovarači iza zatvorenih vrata zauzeli pragmatičniji ton nego što sugerira javna retorika Moskve, tvrde dva izvora upoznata s temom. Kremlj, naime, dosljedno koristi javne izjave prije i poslije svake runde pregovora kako bi ponovio, a ponekad i pojačao, svoje maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini, uključujući teritorijalne i političke ustupke, piše The Kyiv Independent.

Pregovori na kojima su sudjelovali američka, ruska i ukrajinska strana održani su nedavno u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim emiratima.

Amerikanci optimistični, Ukrajinci puno oprezniji

"Oni obično iznesu svoje maksimalističke zahtjeve, a zatim dopuste svojim pregovaračkim timovima da u privatnosti rade fleksibilnije", rekao je jedan američki dužnosnik. "To se događa već dugo vremena."

Ukrajinski dužnosnik upoznat s tekućim pregovorima izjavio je za Kyiv Independent da američki pregovarački tim procjenjuje razgovore "na vrlo specifičan način", dodajući da se čak i osnovna uljudnost smatra značajnim pokazateljem. "Ako su svi pristojni, to se smatra pozitivnim znakom", rekao je izvor.

Javni pritisak, privatno manevriranje

Ruska strategija ponovno je bila vidljiva nakon posjeta američkih izaslanika Moskvi 22. siječnja. Nakon sastanaka, pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da se "nema smisla nadati" rješenju ako Kijev ne pristane na maksimalističke teritorijalne zahtjeve Moskve.

Slične, a ponekad i oštrije izjave davali su i drugi ruski dužnosnici. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je u posljednje vrijeme marginaliziran iz pregovaračkog procesa, opetovano je zahtijevao smjenu predsjednika Volodimira Zelenskog te ponovio pozive na "denacifikaciju" i "demilitarizaciju" Ukrajine.

Amerikanci uvjereni da su ruski maksimalistički zahtjevi samo strategija

Američki dužnosnik takve je izjave opisao kao dio strategije za učvršćivanje javnih pozicija, a ne kao odraz suštine pregovora. "Sklon sam ignorirati većinu javnih izjava čelnika", rekao je visoki američki dužnosnik novinarima. "Predsjednik Putin nedvosmisleno je rekao da želi diplomatsko rješenje. Želimo mu vjerovati na riječ."

Međutim, Alexandra Filippenko, stručnjakinja za američko-ruske odnose, rekla je za Kyiv Independent da američka strana "ima tendenciju biti zavedena" u pregovorima s Putinom, bivšim časnikom KGB-a. Podsjetila je na summit iz 2001., kada je predsjednik George W. Bush rekao da je pogledao Putina "u oči" i osjetio njegovu iskrenost, što je kasnije postalo simbolom pogrešne procjene Zapada.

Iza kulisa pregovora u Abu Dhabiju

Jedan američki dužnosnik rekao je skupini novinara da je primijećeno poboljšanje u komunikaciji i temama tijekom dvodnevnih trilateralnih pregovora između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država, održanih u Abu Dhabiju 23. i 24. siječnja:  "Atmosfera u sobi zaista je nadmašila naša očekivanja."

Izaslanstva su drugog dana čak zajedno otišla na ručak i nastavila neformalne razgovore, rekao je dužnosnik, dodavši da su "svi izgledali gotovo kao prijatelji". I dužnosnici UAE-a uključeni u razgovore ocijenili su atmosferu "pozitivnom i konstruktivnom", priopćio je glasnogovornik vlade.

Tko je sve bi prisutan?

Ukrajinsko izaslanstvo činili su, između ostalih, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov i šef ureda predsjednika Kirilo Budanov. Rusiju su predstavljali visoki dužnosnici Ministarstva obrane predvođeni admiralom Igorom Kostjukovom, načelnikom vojne obavještajne službe. S američke strane bili su prisutni posebni izaslanik Steve Witkoff te Jared Kushner, savjetnik i zet predsjednika Donalda Trumpa. Izvor iz Ureda predsjednika naveo je da se Kushner unutar američkog izaslanstva nameće kao dominantna figura s velikim utjecajem na pregovore.

Unatoč pozitivnoj atmosferi, pregovori su se odvijali istodobno s masovnim ruskim raketnim i bespilotnim napadom na ukrajinske civilne ciljeve, koji je pokrenut ubrzo nakon završetka prvog dana. Američki dužnosnik nije protumačio napad kao znak nepoštovanja prema mirovnom procesu, opisujući rat kao već "brutalan". "Zato je toliko važno da uložimo vrijeme i trud kako bismo pokušali izgraditi mostove ondje gdje su svi srušeni", rekao je.

O čemu se razgovaralo?

Prema američkom dužnosniku, deeskalacija je bila središnja tema pregovora u Abu Dhabiju, s naglaskom na koracima koji bi osigurali da se rat, jednom kad završi, ne nastavi. Drugi američki dužnosnik istaknuo je važnost sastanka jer se rusko i ukrajinsko izaslanstvo dugo nisu susrele licem u lice. "Bilo je sjajno vidjeti interakciju obiju strana", rekao je.

Dogovor o najosjetljivijem pitanju - teritoriju - nije postignut. Rusija i dalje zahtijeva da se ukrajinske snage povuku iz Donbasa. Luhanska oblast gotovo je u potpunosti pod ruskom kontrolom, dok ukrajinske snage još uvijek drže oko 6600 četvornih kilometara Donjecke oblasti.

Kijev odbija povlačenje iz Donbasa, spreman na demilitariziranu zonu?

Kijev je odbacio povlačenje, ali je signalizirao da bi mogao razmotriti uspostavu demilitarizirane zone, dok su američki dužnosnici iznijeli ideju o slobodnoj ekonomskoj zoni u dijelovima regije. Očekuje se da će se to pitanje ponovno naći na dnevnom redu.

Oba američka dužnosnika potvrdila su da se razgovaralo o prekidu vatre kao mogućem koraku prema održavanju referenduma o teritorijalnim pitanjima. Zelenskij je više puta izjavio da svaku odluku o teritoriju moraju donijeti sami Ukrajinci putem izbora ili referenduma.

Što je s nuklearnom elektranom Zaporižja?

Kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporižja pokazala se kao još jedna velika točka spora, navode dva američka dužnosnika. "Još nismo dogovorili konačni okvir o tome kako će se ta elektrana voditi i kako će poslovati", rekao je jedan od njih. Rusija je zauzela elektranu 2022. godine, a prije invazije proizvodila je oko 20% ukrajinske električne energije.

Prema okviru koji podržava SAD, elektranom bi zajednički upravljale Ukrajina, Sjedinjene Države i Rusija. Kijev strahuje da bi takav aranžman legitimirao rusku okupaciju. Američki dužnosnik rekao je da će elektrana "biti podijeljena na pravednoj osnovi" te da bi Međunarodna agencija za atomsku energiju imala svoju ulogu.

Izvor iz ureda predsjednika Ukrajine napomenuo je da je Moskva odustala od inzistiranja na aranžmanu 50-50 sa SAD-om te sada razgovara o izravnom okviru 50-50 s Ukrajinom, što bi, prema tom izvoru, mogao biti napredak o kojem govore američki dužnosnici.

Što slijedi?

Sljedeća runda pregovora očekuje se 1. veljače. Najteža pitanja - ruski zahtjevi za povlačenjem iz dijelova Donbasa i kontrola nad nuklearnom elektranom - dominirat će dnevnim redom. Jedan američki dužnosnik rekao je kako se Washington nada da će proces "pogurati prema konačnom ishodu", iako Moskva još nije signalizirala spremnost da prihvati bilo koji od prijedloga. Zelenski je poručio da čeka i želi vidjeti je li Rusija spremna krenuti prema miru.