AMERIČKE snage prvo bi napale bojnim otrovima i zauzele strateški važan lučki grad. Vojnici bi presjekli podmorske kabele te uništili mostove i željezničke pruge kako bi paralizirali infrastrukturu. Veliki gradovi na obalama jezera i rijeka bili bi okupirani kako bi se slomio svaki otpor civilnog stanovništva.

Višestruka invazija oslanjala bi se na kopnene snage, amfibijska iskrcavanja i masovna interniranja. Prema autorima plana, napad bi bio kratak, a opkoljena zemlja pala bi za nekoliko dana. Meta je bila Kanada, a sve je to dio tajne strategije iz 1930. godine nazvane "Ratni plan Crveno", osmišljene za hipotetski rat s Velikom Britanijom u kojem bi SAD nastojao uništiti svako britansko uporište u Sjevernoj Americi.

Dok se Sjedinjene Države danas natječu za regionalnu dominaciju, stručnjaci ističu ovaj plan kao dokaz da je savezništvo s Kanadom oduvijek bilo krhko, piše The Guardian.

Stari planovi u novom svjetlu

Planovi invazije, nekoć odbačeni kao neobičan povijesni kuriozitet, dobili su na važnosti nakon što su Sjedinjene Države svoju vanjsku politiku usmjerile prema sve agresivnijem nametanju svoje "nadmoći" na zapadnoj hemisferi, uperivši pogled i prema neprijateljima i prema saveznicima.

Početkom siječnja, spoj ekonomskog nacionalizma i ratoborne vanjske politike koji zagovara Donald Trump bio je u punom jeku. Njegova vlada naredila je uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, a američki predsjednik je na društvenim mrežama objavio da će SAD preuzeti kontrolu nad naftom te južnoameričke zemlje.

Nekoliko dana kasnije, Trump i visoki dužnosnici otvoreno su govorili o upotrebi vojne sile za invaziju i zauzimanje Grenlanda zbog njegovog strateškog položaja i golemog mineralnog bogatstva. Krajem siječnja, kanadski The Globe and Mail izvijestio je da je vojska te zemlje izradila model hipotetske invazije na Kanadu, sugerirajući da bi konvencionalni rat bio zamijenjen gerilskom taktikom, sličnom onoj korištenoj za odbijanje ruskih i američkih snaga u Afganistanu.

Trumpove prijetnje i kanadska tjeskoba

S obzirom na izjave američkih dužnosnika da je regionalna dominacija njihov glavni geostrateški cilj, Trumpove prijetnje o aneksiji Kanade uznemirile su zemlju. Prošle godine, Trump je rekao da stoljetna granica između dviju nacija nije ništa više od "umjetno povučene crte" koja bi se, silom i uvjeravanjem, mogla ponovno iscrtati.

"Netko je tu crtu povukao prije puno godina, kao da je uzeo ravnalo - samo ravna crta preko vrha zemlje", rekao je Trump kanadskom premijeru Marku Carneyju, dodavši da je ujedinjeni kontinent "ono kako je trebalo biti".

20. siječnja Trump je na svom profilu na društvenim mrežama objavio montiranu sliku koja prikazuje američku zastavu kako prekriva Kanadu, Grenland i Venezuelu. Njegovi komentari, koje su osudili kanadski političari, razotkrili su duboku i trajnu tjeskobu da zemlja, unatoč desetljećima bliske ekonomske integracije, ostaje ranjiva na američku agresiju.

"Naš opstanak ovisio je o dobroj volji SAD-a"

"Ratni plan Crveno", prvi put osmišljen 1927. i odobren 1930., nastao je zbog straha američkih vojnih stratega da bi Britanija mogla započeti rat protiv SAD-a, pri čemu bi Kanada bila najvjerojatnije bojište. Američki planeri priznali su da bi, u slučaju poraza, Kanada "zahtijevala da joj se dodijeli Aljaska".

No plan je također istaknuo američko uvjerenje da će Kanada, s velikom većinom stanovništva koncentriranog uz granicu, brzo pasti, ali i širu krhkost političkih saveza. "Oduvijek sam Kanadu smatrao nevjerojatno neobičnom zemljom, i geografski i demografski, što nas čini jednom od najranjivijih država na svijetu", rekao je Thomas Homer-Dixon, kanadski istraživač sukoba.

"Naš opstanak ovisio je o prijateljstvu i dobroj volji Sjedinjenih Država, a odjednom je oboje jednostavno isparilo. Nestalo je, i bojim se da Kanađani tek sada u potpunosti shvaćaju što to znači." Homer-Dixon, koji vodi kanadski think-tank Cascade Institute, kaže da ratni planovi poput "Crvenog" naglašavaju strahove unutar Kanade zbog njezine stalne ranjivosti na američke vojne akcije.

Pohlepa za Grenlandom

Nakon noćnog napada i uhićenja venezuelanskog predsjednika, fokus Trumpove administracije prebacio se na Grenland, teritorij pod kontrolom NATO saveznice Danske. "Grenland nam je potreban iz razloga nacionalne sigurnosti, a Danska se za to neće moći pobrinuti", rekao je Trump novinarima u predsjedničkom zrakoplovu.

Njegov potpredsjednik, J.D. Vance, također se oglasio, rekavši novinarima da Danska "očito" nije dobro obavila posao osiguravanja Grenlanda te da je Trump "spreman ići do kraja" kako bi obranio američke interese na Arktiku.

Homer-Dixon kaže da težnja za Grenlandom, gdje SAD već ima neograničenu mogućnost gradnje vojnih baza, predstavlja "otvorenu pohlepu i gramzivost" Bijele kuće. "To je projekt iz čiste taštine, jer za njega ne postoji apsolutno nikakvo sigurnosno opravdanje", rekao je.

Pripreme za najgori scenarij

Anketa iz 2025. pokazala je da 43% Kanađana smatra vojni napad Sjedinjenih Država unutar pet godina barem donekle vjerojatnim, dok 10% misli da je vrlo vjerojatan ili siguran. Pozivi na "odgovor cijelog društva" postali su sve glasniji, a u svibnju je načelnik Glavnog stožera kanadske vojske potpisao direktivu o obuci saveznih i pokrajinskih službenika za rukovanje vatrenim oružjem, vožnju kamiona i upravljanje dronovima kako bi se ojačala pričuva.

Kanadska vojska trenutno ima 4384 pripadnika u pričuvnom sastavu, no novi planovi predviđaju povećanje te brojke na 300.000. Cascade Institute također je objavio plan prema kojem bi se "minimalni" program nacionalne službe mogao provesti za 1.1 milijardu kanadskih dolara, dok bi opsežniji plan koštao 5.2 milijarde. Prošle godine, tadašnji premijer Justin Trudeau upozorio je poslovne lidere da su Trumpove prijetnje aneksijom "stvarna stvar" i da predsjednik želi pristup ključnim kanadskim mineralima.

Povratak prava jačega

Bob Rae, bivši kanadski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, nedavno je za The Globe and Mail izjavio: "Kanađani moraju shvatiti da naš susjed pod ovom administracijom ima želje, ambicije i ciljeve kakve nije imala nijedna druga administracija u američkoj povijesti", nazvavši prijetnje "egzistencijalnima" za budućnost Kanade.

Homer-Dixon upozorava da bi Trump mogao pokrenuti dugotrajnu kampanju "demoniziranja" Kanade kako bi promijenio percepciju Amerikanaca o svom sjevernom susjedu. Smatra da Kanada, osim financiranja civilne obrane, treba produbiti odnose sa skandinavskim saveznicima i usvojiti njihov pristup: "Ako nas napadnete, možda ćete na kraju i uspjeti, ali skupo ćete to platiti."

"Na kraju krajeva, desetljećima smo gradili dubok ekonomski, društveni i kulturni odnos unutar zemlje koja može vrlo brzo promijeniti svoj karakter. Ekonomisti su nam govorili da će integracija onemogućiti da dvije zemlje naštete jedna drugoj", rekao je Homer-Dixon.

"Ali ta ideja da 'pravo pripada jačemu' oduvijek je bila recesivni kulturni gen Sjedinjenih Država. Zavaravali smo se misleći da je nestao. Ali ponovno je izbio na površinu jer nikada nije ni otišao."