NORVEŠKI ministar obrane Tore Sandvik pokazuje kartu svijeta iz arktičke perspektive. Upire prstom u ruski poluotok Kola, dom jednog od najvećih svjetskih nuklearnih arsenala. Najkraća putanja projektila odande do velikih američkih gradova vodi preko Arktika, blizu Sjevernog pola i Grenlanda, kažao je za Financial Times.

"Interkontinentalni balistički projektil leti brzinom od sedam kilometara u sekundi. Od lansiranja do udara u veći američki grad prođe samo 18 minuta", pojašnjava Sandvik, dodajući kako je to pitanje "obrane domovine" za cijeli NATO.

Upravo je pojačani interes američkog predsjednika Donalda Trumpa za Grenland, koji je kulminirao prošlotjednim dogovorom s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, preusmjerio fokus Saveza na arktičku sigurnost, što je tema na koju nordijske zemlje upozoravaju već desetljećima.

Rusko vojno jačanje

Nakon završetka Hladnog rata, gotovo sve arktičke države, uključujući Rusiju i SAD, smanjile su vojnu prisutnost u regiji i zatvorile baze. Međutim, Rusija je pod vodstvom Vladimira Putina još 2000-ih godina započela vojnu i gospodarsku revitalizaciju Arktika, znatno prije zapadnih sila.

Danas Moskva, koja kontrolira otprilike polovicu kopnene mase i voda regije, ima više od 40 vojnih objekata duž arktičke obale, uključujući baze, zračne luke i radarske postaje. Arktik je ključan za rusku nuklearnu doktrinu. Na poluotoku Kola smještena je Sjeverna flota, koja upravlja sa šest od dvanaest ruskih nuklearnih podmornica.

"Sjeverna flota, a osobito njezine podmornice, okosnica su ruskog strateškog odvraćanja. Zbog svoje važnosti, flota se neprestano modernizira", kaže Ondrej Ditrych s Instituta Europske unije za sigurnosne studije.

Rusija također održava visoku razinu pripravnosti na svom nuklearnom poligonu na Novoj Zemlji, gdje je prošlog listopada testirala krstareću raketu Burevestnik na nuklearni pogon, te promiče Sjeverni morski put kao znatno kraću trgovačku rutu između Kine i Europe.

Zabrinutost nordijskih zemalja i odgovor NATO-a

Ruski susjedi s rastućom zabrinutošću prate ovaj razvoj događaja i pozivaju NATO na veći angažman, što je dosad imalo ograničenog uspjeha. "Znamo da su Rusi pojačali aktivnosti na sjeveru. Sigurnosna situacija je takva da se, s otapanjem polarnog leda, Kina uzdiže kao regionalni hegemon s globalnim interesima. Sami su se prozvali 'nacijom bliskom Arktiku'", rekao je Sandvik.

Danska premijerka Mette Frederiksen ističe: "NATO mora pojačati svoj angažman na Arktiku. Obrana i sigurnost na Arktiku tiču se cijelog Saveza." Vrhovni vojni časnik NATO-a, admiral Giuseppe Cavo Dragone, potvrdio je da je Arktik "područje od velikog interesa" za Savez. Nekoliko članica, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Francusku, pojačalo je obuku u arktičkim uvjetima.

U ožujku će se u sjevernoj Norveškoj održati vježba Cold Response, na kojoj će oko 25.000 vojnika iz cijelog Saveza, uključujući 4000 američkih, vježbati ratovanje u teškim zimskim uvjetima.

Strateški nadzor i važnost za SAD

Nordijske zemlje se nadaju da će im obnovljena pažnja na Arktik omogućiti da pokažu svoju korisnost Washingtonu, osobito u prikupljanju obavještajnih podataka. Dva su ključna morska prolaza gdje bi se NATO i Rusija sukobili za kontrolu: prolaz između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva (GIUK) te takozvani Medvjeđi prolaz između norveškog arhipelaga Svalbard i kopna.

Sandvik je rekao da Norveška nadzire ta područja izviđačkim zrakoplovima P8, satelitima, bespilotnim letjelicama dugog dometa, podmornicama i fregatama. "Tako NATO promišlja o obrani ovog područja u slučaju izbijanja sukoba. No, prije svega, činimo to kako bismo izbjegli eskalaciju i odvratili Rusiju", dodao je.

Visoki nordijski dužnosnik naglašava da SAD ovisi o tim podacima: "Suradnja je svakako obostrana. Imamo dobar pregled situacije i znamo što Rusija radi sa svoje strane granice. SAD također može koristiti naš zračni prostor za nadzor Rusije."

Većina interesa usmjerena je na nadzor zračnog i podvodnog prostora, a ne na kopnene operacije. "Grenland je nemoguće 'napasti'. Možete zauzeti Nuuk, ali 95 posto otoka je snijeg i led, a to ne možete okupirati", rekao je jedan danski dužnosnik.

Američki planovi i strah od militarizacije

Čini se da Trump razmatra Grenland kao lokaciju za svoj predloženi sustav proturaketne obrane Zlatna kupola. SAD već upravlja ključnim vojnim postrojenjem na otoku, svemirskom bazom Pituffik, koja služi za radarske sustave ranog upozoravanja. Ipak, mnogi u nordijskim zemljama strahuju od neizbježne militarizacije Arktika, dosad jedne od rijetkih regija s "niskim napetostima".

"Brine me što sigurnosna pitanja dominiraju raspravom o Arktiku, dok zaboravljamo na druge jednako važne teme poput klimatskih promjena, infrastrukture i prava autohtonih naroda", rekao je drugi visoki nordijski dužnosnik.

Rat u Ukrajini privremeno je usporio rusko vojno jačanje na Arktiku. "Stvarna prisutnost snaga na arktičkim vojnim lokacijama smanjila se jer su neke arktičke brigade prebačene u Ukrajinu, gdje su pretrpjele teške gubitke", kazao je Ditrych.

Unatoč tome, postoji svijest da i Rusija i Kina igraju na duge staze u regiji gdje otapanje leda desetljećima može mijenjati vojnu i gospodarsku računicu. "U tijeku je utrka u strateškom nadmetanju na Arktiku", zaključio je Sandvik.