Paradoks Grenlanda. Zašto tamo razina mora pada dok drugdje raste?
DOK RASTUĆE temperature uzrokuju porast razine mora diljem svijeta, prijeteći milijunima ljudi ozbiljnim poplavama i erozijom obale, na Grenlandu se događa upravo suprotno. Znanstvenici upozoravaju da se predviđa pad razine mora oko ovog autonomnog otoka, unatoč emisijama stakleničkih plinova koje uzrokuju rekordno otapanje leda, piše Euronews.
Istraživači s opservatorija Lamont-Doherty, koji je dio Klimatske škole Sveučilišta Columbia, u studiji objavljenoj u časopisu Science Communications predviđaju da će u scenariju niskih emisija razina mora do 2100. godine vjerojatno pasti za oko 0,9 metara. U scenariju s visokim emisijama taj pad mogao bi dosegnuti i 2,5 metra.
Zašto na Grenlandu pada razina mora?
Možda se čini proturječnim da se nacija gotovo u potpunosti prekrivena ledom suočava s padom razine mora u svijetu koji se zagrijava, no upravo je to razlog zašto je Grenland iznimka. Kako se ledena ploča smanjuje, kopno ispod nje se uzdiže, oslobođeno golemog tereta. Koautorica studije Jacqueline Austermann taj učinak uspoređuje s madracem od memorijske pjene koji se vraća u prvobitni oblik nakon što osoba s njega ustane.
Znanstvenici za ovaj oporavak kopna krive i nedavno i povijesno otapanje leda, objašnjavajući da će se s gubitkom mase ledene ploče razina mora dodatno sniziti i zbog slabljenja gravitacije.
"Kada je ledena ploča vrlo velika, ima ogromnu masu", kaže glavna autorica Lauren Lewright. "Zbog te gravitacijske sile ona privlači morsku površinu. Kako ledena ploča gubi na masi, njezina gravitacijska privlačnost slabi, što dovodi do pada razine mora."
Ova dva učinka, tehnički poznata kao "glacijalno izostatičko prilagođavanje", činit će do 30 posto budućeg pada razine mora na Grenlandu.
Obalne zajednice ostat će na suhom
Porast razine mora dugo se povezuje s povećanim rizikom od obalnih poplava i ubrzanom erozijom. Procjenjuje se da je za svaki centimetar porasta razine mora oko šest milijuna ljudi na planetu izloženo poplavama. No, i suprotan proces ima svoje posljedice. Obalne zajednice na Grenlandu izgradile su svoju infrastrukturu u skladu s postojećom razinom mora, što znači da bi zbog značajnog pada mogle ostati "na suhom".
"Najveći će utjecaj osjetiti lokalne zajednice, a posljedice će se odraziti na pomorske puteve, ribarstvo i infrastrukturu", ističe Austermann.
U takvom scenariju bi vjerojatno i istraživanje ruda na Grenlandu moglo biti lakše, što je svakako u interesu velikih sila, u prvom redu SAD-a.
Postoji mogućnost da bi pad razine mora mogao pomoći stabilizaciji nekih ledenjaka koji se ulijevaju u ocean, što bi potencijalno usporilo njihovo propadanje. Međutim, istraživači napominju kako nije poznato je li predviđeni pad razine mora dovoljan da bi se taj stabilizirajući učinak doista i dogodio.