FRANCUSKA je danas napokon dobila proračun za 2026. godinu, nakon što dva glasanja o nepovjerenju vladi nisu prošla, što je omogućilo usvajanje zakona i najavilo razdoblje relativne stabilnosti za slabu manjinsku vladu premijera Sébastiena Lecornua.

Pregovori o proračunu opterećivali su francusku političku scenu gotovo dvije godine, nakon što su izvanredni izbori 2024. rezultirali duboko podijeljenim parlamentom, upravo u trenutku kada je zbog golemog manjka u javnim financijama stezanje remena postalo hitnije nego ikad.

"Francuska napokon ima proračun"

Ti su pregovori stajali posla dvojicu premijera, uznemirili financijska tržišta i zabrinuli europske partnere Francuske.

Ipak, Lecornu, bliski saveznik predsjednika Emmanuela Macrona, uspio je osigurati potporu socijalističkih zastupnika kroz skupe, ali ciljane ustupke, pritom jačajući vlastiti politički ugled.

"Francuska napokon ima proračun. Proračun koji donosi jasne odabire i ključne prioritete. Proračun koji obuzdava javnu potrošnju, a ne povećava poreze za kućanstva i poduzeća", poručio je Lecornu u objavi na platformi X nakon glasanja, dodajući da zakon šalje Ustavnom sudu na provjeru njegove usklađenosti s Ustavom.

Dio desnice i krajnje desnice usvojeni proračun opisuje kao "socijalistički", dok ga radikalna ljevica naziva proračunom "štednje", no on prije svega odražava težak kompromis postignut u parlamentu.

Proračun socijalnog osiguranja usvojen je još u prosincu zahvaljujući glasovima socijalista, u zamjenu za obustavu sporne reforme mirovinskog sustava.

Prvotni nacrt proračuna predviđao je smanjenje proračunskog deficita na 4,7 posto BDP-a u 2026. godini, u usporedbi s 5,4 posto u 2025. Naposljetku će deficit iznositi pet posto, zbog ustupaka danih ponajprije Socijalističkoj stranci (PS). Javna potrošnja trebala bi se smanjiti s 56,8 na 56,7 posto BDP-a, prema ažuriranim vladinim projekcijama, prenosi AFP.

Predah za Macrona

S obzirom na to da je do sljedećih predsjedničkih izbora u proljeće 2027. ostalo nešto više od godinu dana, stabilizacija na proračunskom planu predsjedniku Emmanuelu Macronu donosi određeni manevarski prostor u završnici njegova drugog mandata, obilježenog povijesno niskom popularnošću.

Macronovi pristaše tvrde da je Lecornu pokazao političku fleksibilnost i sposobnost kompromisa, spriječio povratak poreza na bogatstvo i očuvao Macronovo nasljeđe Francuske kao zemlje privlačne stranim ulagačima.

Predsjednik se pritom sve više fokusira na vanjsku politiku, potičući Europu na smanjenje ovisnosti o stranim silama i zagovarajući čvršći stav prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu u pitanjima carina i grenlandske krize.

Na unutarnjem planu, međutim, ostavlja centristički politički blok bez jasnog nasljednika i znatno oslabljen u odnosu na ojačanu krajnju desnicu.

Dvojica Macronovih bivših premijera, Édouard Philippe i Gabriel Attal, već se pripremaju za predsjedničku utrku, a i Lecornu je posljednjih mjeseci znatno povećao svoju popularnost.

No, ostane li politički centar rascjepkan i bez dogovorenih predizbora, ostaje neizvjesno hoće li ijedan kandidat srednje struje uspjeti ući u drugi krug izbora i suprotstaviti se krajnjoj desnici, bez obzira na to predvodi li je Jordan Bardella ili Marine Le Pen.