ČINI se da više nema dvojbe oko toga da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovno želi preuzeti premijersku funkciju. Glavni problem za njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS) jest nedostatak kandidata koji bi mogao osigurati pobjedu na predsjedničkim izborima.

Budući da nijedno od imena koja su se spominjala u javnosti ne jamči uspjeh, ne bi bilo iznenađenje da se vlast posluži rješenjem koje je u javni prostor tiho uveo Vojislav Šešelj. Lider radikala predložio je promjenu Ustava kako se Vučićev nasljednik više ne bi birao na izborima, već u Skupštini, gdje SNS ima dvotrećinsku većinu potrebnu za izmjenu najvišeg državnog akta, piše Nova.rs.

Mjesecima se nagađa tko bi mogao biti kandidat SNS-a na predsjedničkim izborima, jer je sve očitije da je aktualni predsjednik Srbije zainteresiran za povratak na čelo Vlade. U medijima su se kao mogući Vučićevi nasljednici spominjali Tomislav Nikolić, Ana Brnabić i Miloš Vučević.

S obzirom na značajan pad rejtinga SNS-a, koji bilježe brojna istraživanja javnog mnijenja, pobjeda bilo kojeg Vučićevog suradnika vrlo je neizvjesna. Gubitak predsjedničke pozicije bio bi velik udarac za stranku, pa je jasno da se traži način kako to izbjeći. Rješenje te zagonetke ponudio je Šešelj, politički mentor Aleksandra Vučića.

Šešeljev prijedlog promjene Ustava

Šešelj je ovog tjedna izjavio kako se Ustav Srbije mora mijenjati tako da predsjednika Republike bira Skupština, koja bi ga po potrebi mogla i smijeniti.

"Mora se mijenjati Ustav, a predsjednika mora birati Narodna skupština, to je demokratskije. Ljudi misle da je najdemokratskije kada narod bira, ali nije, jer se tako predsjednik ne može smijeniti", rekao je Šešelj.

Govoreći o predstojećim izborima, potvrdio je da je njegova Srpska radikalna stranka (SRS) u koaliciji s vladajućim SNS-om i da se neće "nametati" u druge koalicije. "Što se tiče parlamentarnih izbora, uvjeren sam da, ako domoljubne stranke stvore jedinstvenu koaliciju, nema te suprotstavljene koalicije koja bi nas mogla pobijediti", ocijenio je.

Oporba: "Šešelj izgovara ono što Vučić misli"

Potpredsjednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović za Novu kaže kako sve što Šešelj govori, zapravo misli Vučić.

"Vojislav Šešelj je politički i ideološki otac Aleksandra Vučića. Oni nisu samo u koaliciji, već u simbiozi koja traje desetljećima, i to je politička i moralna patologija. Njegov prijedlog ide u smjeru slabljenja bilo kakve veze između građana Srbije i izravno biranog predstavnika te jačanja autokratskog modela", smatra Stefanović.

Dodaje da Vučić sanja o sustavu u kojem je on sam - sustav, što je od Srbije već i napravio. "Nije važno da netko bude izravno biran od građana ako to ne može biti on. To pokazuje da želi snažnu premijersku poziciju. On bi volio da predsjednik bude, na primjer, šef komunalne policije ili neki predsjednik općinskog odbora SNS-a", kaže Stefanović, ponavljajući da je Šešelj Vučićev megafon.

Na pitanje hoće li zahtjev za promjenu Ustava doći pred Narodnu skupštinu, Stefanović odgovara: "Ne bi me iznenadilo. Sve ovisi o tome kada Vučić želi na izbore i što mu govore istraživanja, koja nisu dobra za njega i njegov režim i bit će sve gora. Ne postoji nešto što ne možemo očekivati. Suština je da gdje Šešelj staje, tu Vučić počinje", zaključuje Stefanović.

Postupak izmjene Ustava

Stefanović navodi da promjena Ustava u Srbiji započinje inicijativom koju može podnijeti najmanje trećina zastupnika, predsjednik Republike, Vlada ili najmanje 150.000 birača. Narodna skupština potom odlučuje o pokretanju promjene, za što je potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika. Ako se prijedlog prihvati, izrađuje se akt o promjeni Ustava, o kojem Skupština ponovno glasa istom većinom.

Stefanović objašnjava da bi način izbora predsjednika u Skupštini ovisio o odredbi izmijenjenog Ustava. "U nekim je sustavima potrebna natpolovična, a u nekima dvotrećinska većina", kaže on.

Ustav Srbije posljednji je put mijenjan nakon referenduma u siječnju 2022. godine, kada se glasalo o usklađivanju pravosudnog sustava sa standardima Europske unije, čime je navodno smanjen utjecaj politike na izbor sudaca i tužitelja.