NJEMAČKU u sljedećih pet desetljeća očekuje pad stanovništva od gotovo pet posto, što je znatno drastičnije smanjenje nego što se dosad predviđalo, pokazala je studija ekonomskog instituta Ifo.

Analitičari su svoju raniju prognozu o padu od jedan posto do 2050. godine sada revidirali na gotovo pet posto, a nova se procjena temelji na ažuriranim podacima državnog ureda za statistiku.

Prema koordinaranim projekcijama njemačkog statističkog ureda, i drugi scenariji dugoročnog kretanja stanovništva konvergiraju prema slici od oko 79 milijuna stanovnika sredinom stoljeća, uz izraženo starenje društva i trajni prirodni pad - više umrlih nego rođenih - koji samo djelomično ublažava useljavanje.

U pojedinim modelima za razdoblje 2020.-2050. računa se s ukupnim negativnim prirodnim saldom od gotovo 20 milijuna ljudi, što demografski deficit čini strukturnim problemom, a ne kratkotrajnim valom.

"Posljedice će biti značajne"

Ekonomist Ifoa Joachim Ragnitz u studiji je upozorio: "Demografske promjene imat će značajne posljedice na sva područja gospodarstva i društva". Predviđa se da će se broj osoba u radnoj dobi, od 20 do 66 godina, smanjiti za oko 12 posto, dok će se broj umirovljenika povećati za više od 20 posto.

Zbog toga će se tržište rada naći pod pritiskom, što će dodatno opteretiti i stopu rasta njemačkog gospodarstva, za koju se dugoročno predviđa da će iznositi tek oko 0,4 posto.

Njemački ekonomski institut (IW) u modelima ponude kvalificirane radne snage do 2040. upozorava da bi se, čak i u srednjem scenariju, broj osoba na tržištu rada mogao smanjiti za gotovo devet posto, a u nepovoljnijim varijantama pad ide do 12 posto, prvenstveno zbog odlaska "baby boom" generacije u mirovinu.

Stručno tijelo IFA pri njemačkom DGUV-u procjenjuje da bi do 2030. broj zaposlenih mogao biti niži za do četiri milijuna u odnosu na 2020., ako se ne uspije trajno povećati stopa participacije starijih radnika i žena te uvesti veći broj kvalificiranih migranata.

Ifo u svojim novijim ekonomskim prognozama ističe da demografija, uz dekarbonizaciju i digitalizaciju, djeluje kao trajna kočnica potencijalnog rasta, jer kroničan manjak radne snage smanjuje kapacitet gospodarstva da raste brže od oko pola posto godišnje.

Pod sve većim opterećenjem i mirovinski sustav

Njemački mirovinski sustav, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, vjerojatno će se naći pod sve većim opterećenjem.

Vlada već sada izdvaja otprilike četvrtinu proračuna za njegovu potporu, a Savezni ured za reviziju upozorio je još 2024. godine da će se taj udio u budućnosti dodatno povećati. Bundesrechnungshof je u svojim najnovijim analizama posebno kritičan prema tzv. Rentenpaket II, kojim se želi dugoročno zadržati razina mirovina na 48 posto prosječne plaće, procjenjujući da bi takva politika do sredine 2040-ih mogla povećati godišnje mirovinske izdatke za oko 25 milijardi eura i podići stopu doprinosa za više od četiri postotna boda do 2045.

U izvješćima za Bundestag računovodstveni sud upozorava da kombinacija demografskog starenja, sve većih transfera u mirovinski sustav i drugih dobno vezanih socijalnih izdataka prijeti "financijskim preopterećenjem" saveznog proračuna te smanjenjem fiskalne sposobnosti države da reagira na krize.

Kritičari ujedno upozoravaju da sadašnji paket mjera nesrazmjerno štiti interese sadašnjih i budućih umirovljenika, dok se teret u vidu viših doprinosa i potencijalno slabijih realnih prinosa prebacuje na mlađe generacije, što otvara pitanje pravednosti međugeneracijske solidarnosti. U javnim raspravama sve se češće govori o "mirovinskom šoku 2025." i riziku svojevrsne gerontokracije, budući da rastući udio starijih birača otežava politički konsenzus oko nepopularnih reformi.

Razlozi za mračniju prognozu

Do 2050. godine broj stanovnika Njemačke smanjit će se za više od 4 milijuna i past će na oko 79 milijuna, što je najniža razina od ranih 1990-ih. Očekivani pad izraženiji je nego u ranijim procjenama jer su se one temeljile na preoptimističnim podacima o trenutnom broju stanovnika. Naime, statistički ured sada procjenjuje da će Njemačka 2025. imati 83 milijuna stanovnika, za razliku od prijašnjih procjena koje su govorile o 85 milijuna.

Osim toga, očekuje se da će priljev migranata do 2030. godine biti znatno manji nego što se ranije predviđalo, i to nakon što je vlada postrožila migracijsku politiku. Prema Ifou, Njemačka je 2025. privukla samo 225.000 neto migranata, u usporedbi s 454.000 iz prethodne procjene.

Dugoročno se, tijekom idućih pet desetljeća, očekuje godišnji priljev od 250.000 ljudi. Stručne studije o budućnosti migracija u Njemačku naglašavaju pritom veliku neizvjesnost - od globalnih ekonomskih ciklusa i ratova do politika EU - zbog čega je političko planiranje mirovinskog i zdravstvenog sustava opterećeno visokim rizikom pogrešne procjene.

I stope nataliteta bile su precijenjene u ranijim projekcijama. Novi podaci ukazuju na to da će do 2030. godine biti rođeno 150.000 djece manje nego što se ranije očekivalo. Njemačke demografske analize pritom ukazuju da se ukupna stopa fertiliteta već godinama kreće ispod razine potrebne za prostu reprodukciju stanovništva te da, bez snažnog useljavanja, dugoročno vodi u dodatno ubrzano starenje društva.

Najgore će proći istočna Njemačka

Pad broja stanovnika neće jednako pogoditi sve dijelove zemlje. Najveći teret demografskih promjena podnijet će istočna Njemačka, dok će posljedice biti manje izražene u velikim urbanim središtima na zapadu zemlje. Već sada se u analizama instituta poput DIW-a i IWH-a upozorava da istočne savezne zemlje ubrzano gube stanovništvo i radnu snagu, što ograničava rast i produbljuje jaz prema zapadu.

Leibniz-institut za ekonomska istraživanja iz Hallea (IWH) u novijem priopćenju istaknuo je da demografski pad na istoku već mjeri slabijim gospodarskim rastom te da se u narednim godinama očekuje dodatno ubrzanje negativnog trenda kako se pojačavaju odlazak mlađih i starenje preostalog stanovništva.

"Hitno se pozabavite ovim problemom"

Projekcije pokazuju da urbani centri poput Berlina, Hamburga ili Münchena, zahvaljujući migraciji iz inozemstva i drugih dijelova zemlje, mogu očekivati stabilniji broj stanovnika, dok bi mnoge istočne i ruralne regije mogle izgubiti dvoznamenkasti udio populacije do sredine stoljeća, uz zatvaranje škola i rast pritiska na lokalne zdravstvene i socijalne službe.

Ragnitz je stoga pozvao političare da se hitno pozabave "ubrzanim padom i starenjem stanovništva", s posebnim naglaskom na sustave zdravstva i dugotrajne skrbi.

Stručnjaci uz to sve glasnije traže sveobuhvatnu strategiju koja bi spojila podizanje stope zaposlenosti starijih radnika, ciljanu kvalificiranu migraciju te jačanje kapitalno financiranih mirovinskih stupova, jer ocjenjuju da samo parametarske prilagodbe postojećeg sustava više nisu dovoljne.