OVIH dana je završena nova runda pregovora između Rusije i Ukrajine, uz posredništvo SAD-a kako bi se završio rat. Pregovori su se odvijali u Ženevi, što znači da je prvi put od početka rata 2022. godine visoko rusko izaslanstvo letjelo iznad zemalja EU i NATO-a.

Ključni dio rute je išao preko talijanskog zračnog prostora, što je omogućeno uz koordinaciju SAD-a i Švicarske kao domaćina. Ukrajinsku delegaciju je predvodio Rustam Umerov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost, uz prisutnost Kirila Budanova, šefa predsjedničkog ureda. Rusku stranu predvodio je Vladimir Medinski, uz visoke dužnosnike poput šefa GRU-a. Kao glavni posrednik s američke strane bio je Steve Witkoff.

Zastoj u pregovorima

Sami rezultati pregovora su skromni. Ruska strana i dalje stoji pri svojim zahtjevima koji se ne mijenjaju. Iako se često proovlači narativ kako je ukrajinska strana ta koja "minira" pregovore, potrebno je naglasiti kako ključni problemi leže u ruskim "maksimalističkim" zahtjevima.

Vrlo često se spominje Donbas kao ključna točka prijepora, međutim ruski zahtjevi idu puno dalje od Donbasa, pa čak i puno dalje od teritorijalnih pitanja. To se najbolje vidi iz nedavne izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je rekao: "Narod Krima, Donbasa i Novorusije izrazio je svoju volju na referendumima, a mi ćemo dovršiti proces vraćanja ovih iskonskih ruskih zemalja."

To uključuje ne samo četiri okupirane regije, već i "demilitarizaciju" i "denacifikaciju", odnosno neutralnost Ukrajine i ograničenja na njenu vojsku. Rusija odbija simetrično povlačenje trupa i svaki drugi kompromis, a pregovore koristi kao dio taktike, kako bi odgodila nove američke sankcije i slanje oružja Ukrajini.

Podjele u ukrajinskoj delegaciji

Sve su vidljivije podjele u ukrajinskom političkom taboru. Najbolji primjer je vidljiv iz izjava Budanova i Umerova u vrijeme održavanja pregovora u Ženevi. Budanov, kao bivši šef obavještajne službe, vidi rizik od nastavka rata koji bi iscrpio Ukrajinu ekonomski i vojno.

S druge strane, frakcija koja je pod utjecajem bivšeg šefa Ureda predsjednika Andrija Jermaka, protivi se brzom rješenju, inzistirajući na opreznosti kako bi se izbjegao štetan kompromis. Sam predsjednik Zelenski pokušava balansirati između dva tabora, ali javno odbija teritorijalne ustupke bez garancija suvereniteta.

Na kraju krajeva, vraćajući se na početak teksta, sami teritorijalni ustupci nisu garancija da će se postići konačni dogovor. Stoga, iako su pregovori završili s planom za daljnje sastanke, očekivanja zasad nisu visoka. Rusija nastavlja s napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a SAD pokušava izvršiti pritisak na Ukrajinu da provede ustupke što Kijev odbija.

Korupcija

Ono što je sada problematično za Kijev jest što se nastavljaju otkrivati korupcijski skandali u zemlji. Bivši ministar energetike Galuščenko optužen je za sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji i pranje novca. Također, u javnost su dospjele poruke izmijenjene između zamjenika ministra pravosuđa Pikalova i Galuščenka, koje ukazuju na zlouporabu položaj i potencijalno maltretiranje zatvorenika.

Informacije su proslijeđene Europskom sudu za ljudska prava, a istraga traje. Budući da se radi o osobi koja bila bliska predsjedniku Zelenskom, jasno je da se preko tog slučaja radi pritisak na ukrajinsku vlast, u kojem sudjeluje djelomično opozicija, institucije NABU/SAPO te Zapad preko zapadnih institucija.

Izbori

U kontekstu podjela u ukrajinskom društvu, najčešće se spominju izbori. Potpredsjednik Vrhovne Rade Oleksandr Kornjenko izjavio je da je 60 dana prekida vatre ključni uvjet za organiziranje izbora tijekom izvanrednog stanja. Sam predsjednik Zelenski ističe da 90% građana ne želi izbore sada, jer bi bili opasni pod ruskim napadima.

S druge strane, američki predsjednik Trump optužuje Zelenskog da izbjegava izbore. Ono što se sada čini problematično za ukrajinsku perspektivu jest što su prioriteti javnosti obračun s korupcijom i izbori, a ne ratna zbivanja.

U svakom slučaju, jedinstvo, makar i prividno, je "razbijeno". Ukrajina se sada bori s podjelama unutar društva, korupcijom koja podriva povjerenje u vlast i institucije. S druge strane, Rusija ne popušta s napadima, a SAD ne popušta s diplomatskim pritiskom.

Sve u svemu, pregovori u Ženevi su pokazali kako je situacija još uvijek daleko od riješene, ali i da je unutarnja situacija u Ukrajini sve lošija.