ISLAND razmatra mogućnost da već u kolovozu održi glasanje o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Europskoj uniji, tvrde dva izvora upoznata s pripremama zemlje za pristupanje.

Ova vijest dolazi u trenutku kada se čini da proširenje EU ponovno dobiva na zamahu, dok Bruxelles radi na planu koji bi Ukrajini mogao donijeti djelomično članstvo već sljedeće godine, a Crna Gora, kao vodeći kandidat, prošlog je mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje, piše Politico.

Ubrzani planovi zbog geopolitičkih napetosti

Vladajuća koalicija u Reykjaviku obećala je do 2027. godine održati referendum o nastavku pristupnih pregovora, koje je prethodna vlada zamrznula 2013. godine.

Međutim, čini se da se vremenski okvir ubrzava uslijed geopolitičkih previranja, odluke Washingtona o uvođenju carina Islandu te prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda.

Očekuje se da će islandski parlament objaviti datum glasanja u sljedećih nekoliko tjedana, navode izvori koji su željeli ostati anonimni. Ovaj potez uslijedio je nakon niza posjeta europskih političara Islandu i islandskih dužnosnika Bruxellesu.

Ako Islanđani glasaju "za", mogli bi se pridružiti EU prije bilo koje druge zemlje kandidatkinje, rekao je jedan od sugovornika.

Jačanje veza s Bruxellesom

"Rasprava o proširenju se mijenja", izjavila je za Politico povjerenica EU za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Bruxellesu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir.

"Sve se više radi o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju naše sposobnosti da djelujemo u svijetu u kojem se nadmeću različite sfere utjecaja. To je pitanje za sve Europljane."

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sastala se prošlog mjeseca u Bruxellesu s islandskom premijerkom Kristrún Frostadóttir i poručila da njihovo partnerstvo "nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu".

Von der Leyen, koja je posjetila Island u srpnju prošle godine, pohvalila je zemlju za jačanje suradnje s EU i tijekom sastanka Nordijskog vijeća u Stockholmu prošle jeseni, a novi posjet arktičkoj regiji planira u ožujku.

Američki pritisak kao katalizator

Razgovori o produbljivanju veza s Islandom i mogućem nastavku pregovora započeli su i prije Trumpovog povratka na dužnost, a jedan dužnosnik EU potvrdio je da je Bruxelles već tada počeo posvećivati više pažnje toj strateški važnoj zemlji.

Ipak, sve jače prijetnje iz SAD-a, uključujući šalu Billyja Longa, Trumpovog kandidata za veleposlanika na Islandu, da će zemlja postati 52. američka država, a on njezin guverner, povećale su osjećaj hitnosti.

"Mislim da je spominjanje Islanda četiri puta u Trumpovom govoru u Davosu, dok je govorio o Grenlandu, svakako usmjerilo pažnju", rekao je drugi dužnosnik EU upoznat sa situacijom, dodavši kako to "mora biti uznemirujuće za malu zemlju".

Od zamrzavanja statusa do novog početka

Island je zahtjev za članstvo u EU podnio 2009. godine, na vrhuncu financijske krize u kojoj su propale sve tri glavne komercijalne banke. No, vlada je zamrznula pregovore u prosincu 2013. dok se gospodarstvo brzo oporavljalo, a ekonomisti upozoravali na mogući kolaps eurozone.

U ožujku 2015. Reykjavik je zatražio da se više ne smatra zemljom kandidatkinjom. Geopolitička situacija u proteklom desetljeću značajno se promijenila. Island, koji nema vojsku, zauzima strateški važan položaj u sjevernom Atlantiku i za svoju se sigurnost oslanja na članstvo u NATO-u te bilateralni obrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine. Čini se da ta realnost, uz ekonomske prednosti, utječe na javno mnijenje, a ankete pokazuju rastuću podršku članstvu.

Ribarstvo kao ključna prepreka

Ipak, put do članstva nije jednostavan.

"Pristupanje bi u budućnosti moglo naići na značajne domaće političke prepreke", rekao je za Politico Guðni Thorlacius Jóhannesson, bivši predsjednik Islanda. Najveća potencijalna prepreka su ribolovna prava, ključna industrija za Island i glavno sporno pitanje tijekom prošlih pregovora.

"Na kraju se sve svodi na ribu, to je oduvijek bio problem", rekao je prvi dužnosnik EU. Međutim, postoji jedna ključna razlika u odnosu na prethodne pregovore: Brexit. Ujedinjeno Kraljevstvo i Island dugo su imali napete odnose zbog ribolova, što je eskaliralo u takozvanim "Bakalarskim ratovima" od 1950-ih do 1970-ih.

Tijekom islandskih pristupnih pregovora, napetosti su ponovno porasle zbog količine skuše koju su lovili islandski brodovi, što je dovelo do prijetnji EU trgovinskim sankcijama. Budući da Britanija više nije u EU, pitanje ribarstva moglo bi predstavljati manju prepreku.

Mogućnost brzog završetka pregovora

Ako se Islanđani odluče za nastavak pregovora, oni bi se mogli odvijati brzo. Island je član Europskog gospodarskog prostora i Schengenskog područja te je već uskladio velik dio svog zakonodavstva s europskim. Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od 33 pregovaračka poglavlja.

Za usporedbu, Crna Gora, najnaprednija zemlja kandidatkinja, taj je prag prešla tek nedavno. "Na papiru, to ne bi trebalo biti previše teško; moglo bi potrajati samo godinu dana da se zatvore sva poglavlja", smatra prvi dužnosnik EU. Ipak, izvor upoznat sa situacijom na Islandu upozorava da je takav rok preambiciozan s obzirom na složenost nekih pregovaračkih tema. Za konačno članstvo, Island bi morao održati još jedan referendum nakon završetka pregovora.

Ovisno o trajanju procesa i geopolitičkoj situaciji, to bi mogla biti visoka prepreka, budući da su koristi članstva za Island više sigurnosne nego ekonomske prirode. S petim najvećim BDP-om po stanovniku na svijetu, članstvo u EU manje je financijski privlačno nego drugim zemljama koje teže ulasku u blok.