CIJENE prirodnog plina u Europi naglo su skočile danas nakon što je eskalacija sukoba na Bliskom istoku navela Katar da zaustavi proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) u svojem najvećem svjetskom postrojenju.

Referentna cijena plina na nizozemskoj burzi TTF porasla je čak 45 posto, dosegnuvši oko 46 eura po megavat-satu, a snažan rast zabilježen je i na tržištu u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše Euronews.

Do rasta cijena došlo je nakon američkih i izraelskih napada na Iran, koji su pojačali napetosti u regiji ključnoj za globalne energetske tokove. Katarska državna tvrtka QatarEnergy objavila je u ponedjeljak da je obustavila proizvodnju LNG-a povezanu s golemim plinskim poljem North Field nakon napada na svoja postrojenja. Tvrtka nije iznijela detalje o razmjerima utjecaja na svoje poslovanje.

Zabrinutost zbog Hormuškog tjesnaca

Velik dio svjetske opskrbe energijom dolazi s Bliskog istoka, pa je pomorski prijevoz nafte i plina u središtu pozornosti tržišta. Iran je nakon napada zaprijetio blokadom prometa kroz Hormuški tjesnac, uski morski prolaz koji je jedno od najvažnijih svjetskih energetskih čvorišta za prijevoz nafte i LNG-a, uključujući i izvoz iz Katara.

"Hormuški tjesnac u modernoj povijesti nikada nije bio u potpunosti zatvoren, iako je dolazilo do privremenih usporavanja prometa", rekao je Maurizio Carulli, globalni energetski analitičar u tvrtki Quilter Cheviot.

Dodao je kako "kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 posto globalne opskrbe naftom i 38 posto svjetske pomorske trgovine sirovom naftom".

Carulli ne očekuje da će brodarske kompanije slati svoja plovila u to područje dok se "vojna situacija ne smiri" zbog rizika od oštećenja ili zapljene brodova te privremene nedostupnosti osiguranja. "Satelitski podaci pokazuju da je tranzit naftnih tankera tijekom vikenda praktički zaustavljen, što je bila mjera opreza brodarskih tvrtki", istaknuo je.

Europa izložena globalnoj konkurenciji

Svaki dulji poremećaj mogao bi utjecati na isporuke LNG-a iz Katara, koji osigurava između 12 i 14 posto europskog uvoza tog energenta. Iako se Europa ne oslanja primarno na katarski plin, analitičari upozoravaju da bi neizravni utjecaj mogao biti značajan.

Ako dođe do poremećaja u isporukama za Aziju, tamošnji kupci mogli bi potražiti alternativne dobavljače, što bi pojačalo globalnu konkurenciju za LNG. To bi vjerojatno dovelo do rasta cijena diljem svijeta, pa tako i u Europi.

Katar, treći najveći svjetski izvoznik LNG-a nakon Sjedinjenih Država i Australije, postao je ključan dobavljač za Europu nakon što je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine prisilila europske zemlje da smanje ovisnost o ruskom plinu iz plinovoda.

Niske zalihe plina povećavaju ranjivost

Zabrinutost na tržištu dodatno potiču relativno niske razine zaliha plina u europskim skladištima. Pri kraju zimske sezone grijanja, skladišta diljem Europske unije popunjena su ispod 30 posto, dok su u isto vrijeme prošle godine bila na oko 40 posto kapaciteta.

Među najranjivijima su Njemačka i Francuska, dva najveća gospodarstva u bloku. Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, njemačka skladišta plina u subotu su bila na 20.5 posto popunjenosti, a francuska na 21 posto. Niže rezerve čine zemlje osjetljivijima na poremećaje u opskrbi i nestabilnost cijena, osobito ako se situacija na globalnim tržištima LNG-a dodatno zaoštri.