BLISKI istok ponovno je zahvatila duboka kriza.

Sjedinjene Države i Izrael nastavljaju s vojnim operacijama, dok Iran uzvraća napadima na izraelske ciljeve. Diljem regije, od Libanona i Dohe do Dubaija i Cipra, odjekuju eksplozije, što stvara sve veći kaos.

Američki ministar obrane Pete Hegseth jasno je poručio: "Mi nismo započeli ovaj sukob, ali ćemo ga privesti kraju".

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno večeras su rat Izraela i Amerike protiv Irana komentirali dr. sc. Tonči Tadić, nuklearni fizičar s Instituta "Ruđer Bošković"; prof. dr. sc. Đana Luša, politologinja, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu; izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" i Hassan Haidar Diab, novinar "Večernjeg lista".

Akrap: Slijede pojačani udari iz zraka i s mora

Komentirajući najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa o novom, velikom valu napada, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Gordan Akrap ocijenio je da se idućih dana može očekivati eskalacija.

"Povećat će se napadna djelovanja, prvenstveno zrakoplovnih snaga koje već djeluju na terenu, ali i onih koje dolaze iz Europe i SAD-a. Također, očekuje se i intenziviranje djelovanja pomorskih snaga s ciljem razbijanja blokade Hormuškog tjesnaca", rekao je Akrap.

Prema njegovim riječima, sasvim je sigurno i djelovanje postrojbi za specijalne namjene, i to po dubini teritorija i u priobalnom području.

"Njihov zadatak bit će označavanje meta i uništavanje svih prijetnji slobodnom prolazu kroz Hormuz i Perzijski zaljev. Uništavat će i pokretne lansirne rampe kako bi se spriječili daljnji napadi na arapske zemlje, Izrael, Cipar i druge države koje su se našle na meti Irana", pojasnio je Akrap.

Luša: Trump je izabrao rat, pregovori su bili krinka

Politologinja Đana Luša smatra da je rat u Iranu Trumpov izbor, a da se američki ministar obrane referirao na neuspjeh pregovora kao povod za sukob. "Sada možemo postaviti pitanje zašto je došlo do neuspjeha pregovora.

Rekla bih da je do rata došlo jer je Trump procijenio da je ovo najbolji trenutak za takvu operaciju. Režim u Iranu donekle je oslabljen, što zbog ekonomske situacije, što zbog napada koje su SAD i Izrael poduzeli u lipnju prošle godine, ali i velikih demonstracija", kazala je Luša.

Podsjetila je da je Trump cijelo vrijeme htio postići sporazum koji bi bio moćniji od onoga koji je ispregovarao Barack Obama 2015. godine.

"Kada je vidio da je to nemoguće, odnosno da Iranci ne pristaju na dio vezan uz balističke rakete, odlučio se na drugu opciju. Ako je prošle godine proglasio da je uništio cijeli iranski nuklearni program, postavlja se pitanje o čemu je uopće pregovarao. Moguće je da su pregovori bili samo krinka ili odugovlačenje dok se pripremao napad i gomilale snage", navela je.

Luša je istaknula i unutarpolitičke razloge u SAD-u, gdje se Trump mora pozicionirati kao moćna figura.

"Činjenica je da samo oko 20 posto Amerikanaca podržava napad na Iran. Bliže se izbori na polovici mandata, koji su presudni za Trumpa i njegovu administraciju. Vidimo i prve ekonomske pokazatelje u SAD-u te podjele unutar samog MAGA pokreta. Kad se sve to uzme u obzir, nije čudo da je Trump izabrao ovaj trenutak", zaključila je, dodavši kako je u interesu SAD-a da angažman bude kratkoročan kako bi se Trump mogao vratiti svom glavnom strateškom cilju - rivalstvu s Kinom.

Tadić: Ovo je trenutak istine za iranski nuklearni program

Stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić kazao je kako je ovo trenutak istine za iranski nuklearni arsenal. "Ne znam što imaju, ali ako imaju nuklearno oružje, ovo je trenutak da ga izvuku i koriste.

Takvo naoružanje služi za obranu režima koji je ugrožen međunarodnim napadom. Ako ga Iran sada ne upotrijebi, onda ga ni nema, to je potpuno jasno", rekao je Tadić.

Objasnio je da je Obamin sporazum iz 2015. sklopljen kako bi se kontrolirao iranski nuklearni program, pri čemu nitko ne spori pravo Irana na mirnodopsku upotrebu nuklearne energije.

"To mogu činiti s uvoznim gorivom. Međutim, Iran je inzistirao na vlastitom obogaćivanju urana, što je problematično jer bez kontrole možete prijeći s obogaćenja za nuklearke, koje iznosi između 3.5 i 10 posto, na više od 90 posto, što je potrebno za uransku nuklearnu bombu. A takvu bombu, poput one bačene na Hirošimu, ne treba ni testirati", istaknuo je.

Tadić je dodao da Iran ima i reaktor s teškom vodom koji omogućuje proizvodnju plutonija, no plutonijsku bombu treba testirati, što bi razotkrilo program. Zato su se, kaže, okrenuli uranu.

"Godine 2023. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pronašla je u postrojenju Fordow čestice urana obogaćene do 83 posto, a 2024. na 60 posto, što nipošto ne treba za nuklearku. Problem je nastao kada je Trump 2018. istupio iz sporazuma, nakon čega je Iran odbacio sva ograničenja i počeo potiskivati inspektore IAEA-e", kazao je Tadić.

"Ako imate zemlju s centrifugama bez kontrole, logično je da može graditi arsenal uranskih bombi koje ne treba testirati. Ne razumijem zašto Iran inzistira na obogaćivanju urana bez kontrole ako doista nema namjeru raditi bombu", zaključio je.

Haidar Diab: Trump očekuje brz rat, ali Iran neće pasti lako

Novinar Hassan Haidar Diab komentirao je Trumpovu prijetnju velikim valom napada koji tek slijedi.

"Puno smo slušali o Trumpu i on živi zaista u jednom paralelnom svijetu. On nešto govori pa drugo napravi. Sjetimo se kad  su Iranci  rekli da će osvetiti ajatolaha Hameneija i da će napasti žestoko Izrael. On je rekao ako ćete to učiniti, mi ćemo udariti još jače. Međutim, u Izraelu zadnjih 48 sati nisu ni spavali jer je svakih 10 minuta bila uzbuna i bili su napadi i po svim parametrima to su bili najžešći i najjači udari na Izrael. Donald Trump misli da će taj rat biti munjevit, ali kratak", kazao je Haidar Diab.

Smatra kako je iluzorno očekivati da će režim pasti kao kula od karata.

"Režim 47 godina radi za ovaj dan. Kad god kažu i Amerikanci i Izraelci da su bombardirali rampe za lansiranje raketa Iranci još više i više uzvraćaju. Prema tome, mislim da smo još na početku. Sve je moguće, ali ja ne vjerujem u pad režima u ovom momentu. Iran je velika zemlja, zaista velika zemlja. Štoviše, svaki dan vidimo kako i na koji način Iranci uzvraćaju. To znače da nisu uopće oslabili njihov intenzitet", istaknuo je Haidar Diab.

Dodao je kako treba pričekati i vidjeti što će se dogoditi.

"Trump i Netanyahu su vjerovali da će likvidacijom ajatolaha Hameneija režim pasti. Slažem se s Larijanijem koji je jučer rekao, kad ga je Trump pozvao na razgovor, ne želim s vama razgovarati jer ste upali u zamke izraelskog premijera Netanyahu", rekao je Haidar Diab.

Naveo je da kada su trajali pregovori kako je Arakči bio jasan.

"On je rekao - mi smo skoro potpisali sporazum s Amerikancima ali tko ne želi? Benjamin Netanyahu to ne želi. Ne želi iz nekoliko razloga jer njemu ne odgovara da ostane taj režim. On smatra da mora ući u povijest kao najveća ličnost Izraela na čelu najradikalnije izraelske vlade koja radi na stvaranju velikog Izraela. A taj veliki Izrael ne može se stvarati bez uništenog Irana", ispričao je Haidar Diab.

Spomenuo je i da Izrael ulazi u godinu izbora. 

"Prema anketama Netanyahu ne pobjeđuje. Ako izgubi Netanyahu, a znamo koliko je Trump urgirao i kod predsjednika i kod suda da mu skinu tužbe i oni su odbili, to znači kraj karijere Netanyahua. Završit će na sudu i 99% će biti u zatvoru jer u Izraelu je nulta tolerancija prema korupciji, taman da si ukrao šibicu", naglasio je Haidar Diab.

Akrap: SAD paralizira Iran, ali narod mora sam izboriti promjene

Profesor Akrap pojasnio je ciljeve američkih napada na Iran: prvo uništavanje iranskih raketnih sposobnosti, zatim mornarice, te sprječavanje nuklearnog naoružanja.

Dodao je da se uništavanjem zapovjednog sustava i napadima po dubini stvara strateška paraliza, ali da konačni cilj uključuje i davanje nade iranskom narodu da se sam izbori za demokratske promjene.

Akrap je istaknuo da nema potrebe za velikom kopnenom intervencijom jer su specijalne postrojbe već aktivne na terenu, što su pokazali napadi u lipnju prošle godine.

Luša: Iran se neće srušiti poput Venezuele

Trump je pozvao Irance na izlazak na ulice, no u trenutku napada i nakon dekapitacije vrhovnog vođe teško je očekivati rušenje režima. Za takav scenarij mora se poklopiti niz faktora, a Iran nije Venezuela. Riječ je o posve drukčijem i znatno složenijem političkom sustavu s više od 90 milijuna stanovnika, snažnom Revolucionarnom gardom i više centara moći, pa promjena režima nije realna opcija, smatra Luša.

Istaknula je da Trump sada ne govori o svrgavanju vlasti, nego o uništenju iranskog nuklearnog programa. Naglašava i važnu ulogu Izraela, koji na regionalnoj razini predvodi inicijativu, dok SAD djeluje i u kontekstu suprotstavljanja Kini i ruskim interesima.

Prema njezinim riječima, trenutak odgovara i izraelskom vodstvu jer su iranski saveznici u regiji oslabljeni.
Tadić ističe besmisao nuklearne utrke na Bliskom istoku

Tadić je objasnio kako je "prljava bomba" zapravo nuklearno oružje za siromašne – kombinacija radioaktivnog materijala i klasične eksplozije kojom bi se kontaminirao veliki grad. Iran radioaktivni materijal ima, no pitanje je što bi time dobio jer bi otvorio nuklearnu fazu rata i riskirao odmazdu, smatra.

Ističe da iranski nuklearni program nije počeo s ajatolasima, nego još za šaha, uz pomoć SAD-a, te da će postojati i nakon promjene režima zbog regionalnih napetosti.

No razvoj nuklearnog oružja na Bliskom istoku vodi utrci u naoružanju – ako ga ima Iran, tražit će ga i Turska i Saudijska Arabija – što na kraju donosi goleme troškove i političku izolaciju, pojasnio je Tadić.
Diab: Libanonska vlada nemoćna

Diab je komentirao situaciju s Hezbolahom u Libanonu. Hezbolah je napao Izrael, a Libanon je odmah zabranio vojne aktivnosti Hezbolaha, no odluka vlade po mišljenju Hassana Haidara Diaba nije učinkovita.

Napad je izazvao izraelsku reakciju i mobilizaciju 120.000 rezervista na jugu Libanona, ali Hezbolah zasad nije ispalio nijedan metak, čekajući daljnji razvoj situacije.

Diab objašnjava da libanonska vojska, zbog unutarnjih podjela i prisutnosti šiita, ne bi mogla razoružati Hezbolah, te da je odluka vlade praktički neprovediva i može se "zaboraviti".