AMERIČKI predsjednik Donald Trump u nedjelju je telefonski razgovarao s kurdskim vođama u Iraku o američko-izraelskom ratu s Iranom i mogućem daljnjem razvoju događaja, potvrdila su za američki portal Axios tri izvora upoznata s pozivima. Trump je kontaktirao vođe dviju glavnih kurdskih frakcija u Iraku - Masouda Barzanija i Bafela Talabanija - dan nakon početka bombardiranja u subotu, piše Axios.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Strateška važnost Kurda

Kurdi imaju tisuće boraca duž iračko-iranske granice i kontroliraju strateška područja koja bi mogla postati ključna u daljnjem tijeku rata. Uz to, irački Kurdi održavaju bliske veze s kurdskom manjinom u Iranu.

Telefonski pozivi uslijedili su nakon višemjesečnog lobiranja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je Trumpa poticao na napad i promjenu režima u Iranu. Izrael desetljećima ima bliske sigurnosne, vojne i obavještajne veze s Kurdima u Siriji, Iraku i Iranu.

Jedan je dužnosnik izjavio: "Prevladava mišljenje, a to je svakako i Netanyahuov stav, da će Kurdi 'izaći iz sjene'... da će se pobuniti." Netanyahu je prvi put iznio ideju o uključivanju Kurda na sastanku s Trumpom u Bijeloj kući.

"Kada je prvi put došao i satima sjedio s Trumpom, činilo se kao da Netanyahu ima sve razrađeno", rekao je jedan dužnosnik. "Imao je spremnog nasljednika. Sve je znao o Kurdima: koje su dvije skupine, gdje se nalaze. Znao je i koliko će se ljudi dići na ustanak", dodao je.

Reakcija Bijele kuće

Na izravno pitanje o Trumpovim pozivima Kurdima, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt odbila je komentirati detalje. "Predsjednik Trump je proteklih dana bio u kontaktu s brojnim saveznicima i partnerima u regiji", izjavila je za Axios.

U nedjelju je Kurdska stranka slobode, oporbena skupina iranskih Kurda sa sjedištem u iračkom Kurdistanu, optužila Iran za osvetničku kampanju raketnim napadima i bespilotnim letjelicama. Šest dana prije početka rata, pet disidentskih kurdskih skupina koje djeluju iz Iraka objavilo je osnivanje Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana za borbu protiv Irana.

Tko su Kurdi?

Kurdi su najveća etnička manjina u Iraku i jedna od najvećih u Iranu, a često ih se opisuje kao najveći narod na svijetu bez vlastite države. Njihova se domovina proteže jugoistočnom Turskom, sjevernom Sirijom, sjevernim Irakom i sjeverozapadnim Iranom. Nakon američke invazije na Irak 2003. godine i svrgavanja Saddama Husseina, Kurdi su uspostavili autonomnu regiju na sjeveru zemlje. Njihovi borci, poznati kao "pešmerge" - što znači "oni koji se suočavaju sa smrću" - imaju desetljeća borbenog iskustva stečenog u sukobima u Iraku i protiv ISIS-a u Siriji.

Paralele s Afganistanom

Uključivanje iskusnih boraca na terenu dalo bi ključnu dimenziju američko-izraelskoj zračnoj kampanji. Sličnu strategiju SAD je primijenio u ratu u Afganistanu 2001. godine, kada je snažnom zračnom potporom omogućio napredovanje boraca etničkih manjina na terenu kako bi pomogao u svrgavanju talibanskog režima.

Moguće komplikacije

Problem u ovim planovima mogao bi predstavljati neprijateljski odnos Kurda s Turskom, koja je američka saveznica i članica NATO-a. "Predsjednik razgovara sa svima. Razgovara s kurdskim vođama. Razgovarao je i s turskim predsjednikom Erdoğanom", rekao je jedan izvor. Najava osnivanja Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana prošlog tjedna također je izazvala napetosti sa skupinom u egzilu koju predvodi bivši iranski prijestolonasljednik Reza Pahlavi.

Što slijedi?

Iako američki dužnosnici smatraju da je Netanyahu možda precijenio broj Kurda koji bi se bili spremni boriti protiv Irana, ističu da taj broj "nije zanemariv". "Kakva bi bila njihova uloga u ratu ili poslijeratnom Iranu - to je pitanje koje nadilazi moje ovlasti", zaključio je jedan dužnosnik.