REAKCIJA predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen na američko-izraelski rat u Iranu za njezine je kritičare najnoviji primjer "otimanja moći" u vanjskoj politici, unatoč tome što su formalne diplomatske ovlasti Komisije ograničene, a same države članice još uvijek nisu sigurne kako odgovoriti.

Analitičari ističu da je predsjednica Europske komisije sve više ulazila u područja vanjske politike koja su prema ugovorima EU rezervirana za druge, od američko-izraelskog napada na Iran do Ukrajine, Gaze i američkih carina na EU, piše Euronews.

Kada je rat započeo američkim napadima na Iran u subotu, von der Leyen prva je od europskih čelnika reagirala, nazvavši razvoj događaja u Iranu "izuzetno zabrinjavajućim". Od tada je na platformi X objavila 12 postova povezanih s Iranom i razgovarala s najmanje 12 čelnika iz EU i zaljevskih zemalja, uključujući prijestolonasljednike Saudijske Arabije i Bahreina.

Također je bila prva europska čelnica koja je pozvala na "vjerodostojnu tranziciju" u Iranu, što je stav koji nema potporu svih 27 država članica, ali se podudara sa stajalištem SAD-a i Izraela koji zagovaraju promjenu režima.

U razgovoru za Euronews, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da ni njegova zemlja ni SAD ne namjeravaju nametnuti određenog kandidata, ali je dao naslutiti da nastoje "stvoriti uvjete na terenu" koji bi omogućili iranskom narodu da se pobuni protiv režima.

Nejasan "Sigurnosni kolegij"

Tri dana nakon prvih napada, von der Leyen je sazvala sastanak "posebnog Sigurnosnog kolegija" koji je okupio svih 27 povjerenika, uključujući i one čiji resori tradicionalno nisu vezani uz sigurnosnu politiku, poput međugeneracijske pravednosti i socijalnih prava.

Sigurnosni kolegij, osnovan prošle godine, navodno je trebao pomoći Komisiji da "usvoji mentalitet spremnosti" i poboljša razumijevanje novih prijetnji, uključujući hibridne. Međutim, taj je koncept mnogima u Bruxellesu i dalje nejasan. "Još uvijek ne razumijemo što je to", rekao je jedan dužnosnik Komisije za Euronews.

Očekuje se da će posljedice rata u Iranu biti u središtu pozornosti ovog tjedna, kada će von der Leyen u srijedu predsjedati sastankom Kolegija povjerenika, a u četvrtak se sastati s Fatihom Birolom, izvršnim direktorom Međunarodne agencije za energiju.

"Događa se mutacija ugovora"

Kritičari Ursule von der Leyen tvrde da je naglasak na spremnosti postao sredstvo za širenje institucionalne moći i projiciranje utjecaja EU u vanjskoj politici.

Prema pravilima EU, ni Komisija ni njezina predsjednica nemaju formalnu ulogu u vanjskoj politici. Glavne zadaće Komisije su predlaganje zakona, osiguravanje njihove provedbe u državama članicama i upravljanje proračunom EU, uz pregovaranje o međunarodnim sporazumima.

Diplomatsku koordinaciju EU formalno vodi visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, dok je predsjednik Europskog vijeća António Costa odgovoran za vanjsko predstavljanje EU među šefovima država i vlada, uključujući i zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

Objava von der Leyen na X-u, u kojoj je izvijestila o svom telefonskom razgovoru s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom, izazvala je oštre reakcije na društvenim mrežama.

"Ona pokušava preuzeti vodstvo u području koje ne bi trebalo biti njezino", rekao je Marc Botenga, belgijski europarlamentarac iz stranke Ljevica. "Pokušava koncentrirati moć. Ako to radi bez mandata, to neće ojačati njezin položaj. Postoji nelagoda oko načina na koji obavlja svoj posao", dodao je.

Španjolski socijalistički europarlamentarac Nacho Sánchez Amor ismijao je "posebni Sigurnosni kolegij" i upitao preoblikuje li Komisija jednostrano ugovore EU.

"Što je to 'sigurnosni kolegij'?", upitao je na X-u. "Prilično je čudno da nema reakcije legitimnih ustavnih nositelja nadležnosti EU za sigurnost i obranu. Događa se mutacija ugovora bez rasprave ili procjene."

Osim europarlamentaraca, brojni politički analitičari također su optužili predsjednicu Komisije za prekoračenje ovlasti.

"Kada von der Leyen zove zaljevske čelnike kako bi razgovarala o promjeni režima u Iranu, ona djeluje daleko izvan svojih ovlasti i protivno ugovorima", rekao je za Euronews Alberto Alemanno, profesor prava EU na poslovnoj školi HEC Paris.

Postupno širenje utjecaja

Alemanno i drugi tvrde da je von der Leyen postupno ulazila u područja vanjske politike koja su prema ugovorima EU formalno rezervirana za druge, posebno u vezi s ruskim ratom u Ukrajini, sukobom između Izraela i Gaze te odlukom SAD-a o uvođenju carina na proizvode iz EU.

Kada je 2019. preuzela dužnost, von der Leyen je bila kompromisni izbor, relativno nepoznata u Bruxellesu i s ograničenom vidljivošću na europskoj sceni. Od tada je niz kriza, poput pandemije COVID-19 ili ruske invazije na Ukrajinu, pretvorila u prilike za konsolidaciju autoriteta Komisije i pozicioniranje sebe kao najprepoznatljivijeg lica bloka.

Sposobnost von der Leyen da se probije u najviši diplomatski ešalon bila je posebno upečatljiva prošlog ljeta, kada je sjedila uz europske čelnike i šefove država na sastanku o Ukrajini čiji je domaćin bio američki predsjednik Donald Trump.

Njezin položaj na sastanku te razine, gdje je čelnica izvršne vlasti EU stavljena u istu ravan s predsjednikom Francuske, bio je vrlo neuobičajen. U briselskoj institucionalnoj hijerarhiji, Komisija služi nacionalnim vladama; formalno nisu ravnopravne.

Iako ju je američki predsjednik javno hvalio, opisujući je kao "vrlo moćnu čelnicu", također je prisilio EU na nepovoljan trgovinski sporazum, utrostručivši carine na europski uvoz pod prijetnjom daljnjih nameta. Von der Leyen je postala lice "trenutka poniženja za Europu", fotografirana s podignutim palčevima pored predsjednika.

Nakon napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023., von der Leyen je brzo stala u obranu Izraela i premijera Benjamina Netanyahua, što je izazvalo oštre kritike europarlamentaraca i nekih država članica jer njezin stav nije odražavao dogovoreno stajalište EU. Kasnije je posjetila Izrael i razgovarala s Netanyahuom.

"Problem je u tome što je nitko ne zaustavlja, što jednako govori o slabosti sadašnje visoke predstavnice Kaje Kallas i o pasivnosti država članica", rekao je Alemanno.

Popunjavanje političkog vakuuma

No Guntram Wolff, viši suradnik u institutu Bruegel, ublažio je kritike, tvrdeći da sposobnost Ursule von der Leyen da brzo reagira ponekad može biti prednost.

"Ona popunjava prazninu kada nekim državama članicama postane teško reagirati, a one su ponekad zaista spore u odgovoru na politička zbivanja", rekao je Wolff. "U slučaju Ukrajine, ona je doista preuzela vrlo važnu vodeću ulogu, što, mislim, treba cijeniti i pozitivno ocijeniti."

Za Wolffa, širenje utjecaja von der Leyen u vanjskoj politici odražava širi institucionalni problem.

"To predsjednica Komisije ne može postići", rekao je, misleći na njezin rani poziv na promjenu režima u Iranu. "Ovo je teško, usko vanjskopolitičko pitanje gdje je na državama članicama, visokoj predstavnici i Vijeću da zauzmu stav."

"Trenutno postoje dva predsjednika plus visoka predstavnica", dodao je Wolff. "S institucionalnog stajališta, bilo bi poželjno imati jednog predsjednika koji donosi ključne odluke."