IAKO preživjeli iranski čelnici javno prkosno odbijaju pregovarati s predsjednikom Donaldom Trumpom o završetku američko-izraelskog napada na njihovu zemlju, operativci iranskog Ministarstva obavještajnih službi tajno su kontaktirali CIA-u. Samo dan nakon početka napada, preko obavještajne agencije treće zemlje, ponudili su razgovore o uvjetima za prekid sukoba, tvrde dužnosnici upoznati s kontaktima, piše The New York Times.

Američki dužnosnici sumnjaju da su Trumpova administracija i Iran doista spremni za izlaz iz krize, barem kratkoročno. Ponuda, koju su The New York Timesu pod uvjetom anonimnosti opisali bliskoistočni i zapadni dužnosnici, otvara ključna pitanja o tome mogu li iranski predstavnici uopće provesti eventualni dogovor o prekidu vatre dok je vlada u Teheranu u rasulu, a izraelski udari metodično eliminiraju njezine vođe.

Bijela kuća i iranski dužnosnici nisu odgovorili na zahtjeve za komentar, a CIA je odbila komentirati.

Sumnje u Washingtonu i protivljenje Izraela

Izraelski dužnosnici, koji se zalažu za višednevnu kampanju kako bi nanijeli maksimalnu štetu iranskim vojnim kapacitetima i potencijalno srušili vladu, pozvali su Sjedinjene Države da ignoriraju ovaj pristup. Zasad se ponuda u Washingtonu ne smatra ozbiljnom.

I sam Trump, nakon što je danima govorio da je otvoren za dogovor, u utorak ujutro na društvenim mrežama objavio je da je za razgovore sada "prekasno".

Kasnije istog dana, u razgovoru s novinarima, Trump je izrazio žaljenje što su iranski dužnosnici koje su Sjedinjene Države poznavale i smatrale potencijalnim vođama ubijeni.

"Većina ljudi na koje smo računali je mrtva", rekao je Trump. "Uskoro nećemo poznavati nikoga."

Trumpova potraga za novom iranskom vlašću

Iranski pokušaj kontakta i kaos u vodstvu naglašavaju ključno pitanje s kojim se Trump suočava dok odlučuje kakvu bi iransku vladu želio oblikovati ili barem prihvatiti. Čini se da je već odustao od početne ideje o narodnom ustanku koji bi iznjedrio nove vođe i sada kao najbolji ishod vidi dolazak pragmatičnijih osoba na čelo postojeće političke strukture.

Trumpovi dužnosnici očekuju da svaki sporazum o prekidu bombardiranja uključi obećanje Teherana da će napustiti ili drastično ograničiti svoje programe balističkih projektila i nuklearnog naoružanja te podršku stranim saveznicima poput Hezbolaha. Zauzvrat, Trump je natuknuo da bi preživjelim iranskim čelnicima dopustio da zadrže svoju gospodarsku i političku moć.

Kao model je ponovno naveo Venezuelu nakon američkog zarobljavanja vođe te zemlje, Nicolása Madura, u siječnju. Pod prijetnjom sile, Trump je prisilio Madurovog nasljednika da SAD-u prepusti kontrolu nad izvozom nafte, uz vrlo malo zahtjeva za političkim reformama.

"Ono što smo učinili u Venezueli, mislim da je savršen scenarij", rekao je Trump u nedjeljnom intervjuu. "Vođe se mogu birati."

Prepreke i nesuglasice s Izraelom

No, ta bi se vizija mogla pokazati kao fatamorgana. Prvo, nije jasno je li Iran doista spreman na dogovor. Neki iranski čelnici možda vjeruju da mogu nanijeti dovoljno fizičke, ekonomske i političke štete SAD-u i Izraelu da ih prisile na prekid napada. Trump se već suočava i s rastućim političkim pritiskom republikanskih saveznika nezadovoljnih operacijom.

Trumpove promjenjive izjave mogle bi odražavati napetosti s Izraelom oko ratnih ciljeva, smatra Steven A. Cook, stručnjak za Bliski istok iz Vijeća za vanjske odnose. Cook je u ponedjeljak rekao kako Izrael ne želi da Trump osmisli "rješenje za promjenu u Iranu po uzoru na Venezuelu", moguće s nekim iz redova Iranske revolucionarne garde.

Ova elitna vojna sila kontrolira velik dio iranskog gospodarstva, a neki analitičari i američki dužnosnici vjeruju da bi se u njezinim redovima mogli nalaziti pragmatičari manje posvećeni fundamentalističkim načelima režima, a više očuvanju vlastite moći i bogatstva.

U utorak je Izrael napao kompleks u kojem su se sastajali visoki iranski klerici kako bi izabrali nasljednika vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen u zračnom napadu u subotu.

Prije napada, CIA je izradila procjenu koja je razmatrala različite scenarije o tome kakvo bi se vodstvo moglo pojaviti nakon sukoba. Izvori upoznati s procjenom kažu da nijedan scenarij nije imao visoku razinu pouzdanosti zbog previše nepoznanica. Ipak, neki su se kreatori politike usredotočili na mogućnost da bi skupina pripadnika Revolucionarne garde mogla postati najutjecajniji glas u vladi. Pitanje za Trumpovu administraciju sada je hoće li itko od tih dužnosnika preživjeti opetovane napade.

Opasnost od kaosa i narodnog ustanka

Čak i ako Trump odustane od pregovora, kako iranska vlada slabi, moglo bi biti sve teže pronaći osobu s dovoljno utjecaja da natjera zemlju na poštivanje dogovora sa Sjedinjenim Državama.

Mnogi analitičari upozoravaju da bi iranska vlada uskoro mogla izgubiti kontrolu nad udaljenim regijama s etničkim manjinama poput Kurda ili se potpuno raspasti, što bi dovelo do kaosa i nasilja sličnog građanskim ratovima u Siriji i Libiji.

Druga je mogućnost da Iranci svrgnu oslabljenu vladu. Stručnjaci kažu da je režim izrazito nepopularan i da se na vlasti održao samo brutalnom represijom. U videu kojim je u subotu najavio napad, Trump je potaknuo Irance na ustanak, poručivši im da je "čas vaše slobode blizu" i da će, kada napad završi, "preuzeti svoju vladu, bit će vaša da je preuzmete".

Od tada je Trumpov ton postao pasivniji. "Imat će tu priliku, ali iskreno, to će ovisiti o njima", rekao je. "Oni će morati donijeti tu odluku."

No, nema jamstva da bi Trump pozdravio ishod narodne revolucije. "Mala je vjerojatnost da bi država koja bi nastala bila liberalna demokracija prijateljski nastrojena prema Sjedinjenim Državama, s obzirom na to da je rođena u ratu sa SAD-om", rekla je Rosemary Kelanic iz organizacije Defense Priorities.

I sam Trump je u utorak priznao taj rizik: "Najgori scenarij bio bi da sve ovo učinimo, a onda netko preuzme vlast tko je jednako loš kao i prethodna osoba, zar ne? Željeli bismo vidjeti nekoga tko će to vratiti narodu."

U potrazi za "umjerenim" sugovornikom

Na pitanje o mogućnosti povratka Reze Pahlavija, najstarijeg sina bivšeg iranskog šaha svrgnutog 1979., Trump nije pokazao entuzijazam. Rekao je da Pahlavi "izgleda kao vrlo draga osoba", ali je dao do znanja da bi radije "nekoga tko je tamo i tko je trenutačno popularan, ako takva osoba postoji". Pahlavi ne živi u Iranu od 1970-ih, a iako su neki prosvjednici uzvikivali njegovo ime, nije jasno koliku podršku uživa.

Njegov otac, Mohammed Reza Pahlavi, kojeg je SAD podržao u državnom udaru 1950-ih, desetljećima je bio američki saveznik. Prodavao je naftu i kupovao oružje od SAD-a te je imao dobre odnose s Izraelom. Islamske revolucionare koji su ga svrgnuli predvodio je ajatolah Ruholah Homeini, koji je uspostavio teokratsku vlast žestoko neprijateljsku prema SAD-u i Izraelu.

Trump i njegovi savjetnici tvrde da je s današnjim iranskim čelnicima nemoguće poslovati zbog njihovog vjerskog radikalizma i mržnje prema Zapadu. U ponedjeljak ih je nazvao "radikalnim luđacima", dodavši: "Oni su bolesni ljudi. Mentalno su bolesni. Ljuti su. Ludi su. Bolesni su."

Ako iranska vlada preživi, ključno pitanje moglo bi biti može li Trump pronaći "umjerenijeg" sugovornika. To bi značilo nekoga tko je dovoljno visoko u sadašnjoj vlasti da ima autoritet, ali nije previše vezan za njezinu revolucionarnu ideologiju. Prošli američki predsjednici već su pokušavali pregovarati s relativno umjerenim figurama, poput reformističkog predsjednika s kojim je Barack Obama 2015. sklopio nuklearni sporazum. No, kritičari su dugo upozoravali da je ideja o umjerenjacima u Teheranu iluzija.

Kako je bivši američki ministar obrane Robert Gates primijetio još 2008.: "U potrazi za nedostižnim iranskim umjerenjakom sudjelujem već 30 godina."