Benzin najskuplji u godinu dana, dizel u dvije. Koliko još može poskupjeti?
RAT SJEDINJENIH Država i Izraela protiv Irana izazvala je nestabilnost na globalnim energetskim tržištima, što se u kratkom roku odrazilo i na cijene energenata u Hrvatskoj.
Obični Eurosuper 95 na većini se crpki prodaje za 1,46 eura po litri, što je najskuplje u godinu dana. Cijena Eurodizela iznosi 1,48 eura po litri, što je najskuplje u dvije godine. Stoga se nameće pitanje koliko bi cijene nafte i naftnih derivata mogle rasti ako se sukob na Bliskom istoku dodatno produbi.
Rast cijena nafte se smirio
Napetosti na Bliskom istoku odrazile su se i na globalno tržište sirove nafte. Referentna sjevernomorska nafta Brent trenutačno se kreće oko 82 dolara po barelu, nakon što je u utorak dosegnula oko 84 dolara. Američka nafta WTI u međuvremenu je skliznula s oko 77 na približno 74 dolara po barelu, piše Yahoo Finance.
Podsjetimo i da su cijene prirodnog plina u Europi naglo porasle nakon eskalacije napetosti na Bliskom istoku, što je potaknulo strah od poremećaja u opskrbi. Jučer su terminski ugovori za plin skočili su za čak 36 posto na gotovo 58 eura po megavatsatu, dosegnuvši najvišu razinu od siječnja 2023. godine, da bi se kasnije stabilizirali na oko 54 eura.
Danas su europski terminski ugovor pali za oko 9% i trenutačno se kreću oko 48,3 eura po megavatsatu, stoji u izvještaju Trading Economicsa.
Hormuški tjesnac u središtu pozornosti
Rast cijena nafte djelomično se smirio nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi Sjedinjene Države mogle osigurati sigurnosnu pratnju tankerima koji prolaze kroz Hormuški tjesnac.
Riječ je o uskom morskom prolazu između Irana i Omana kojim se iz Perzijskog zaljeva prema svjetskim tržištima transportira približno petina globalne trgovine naftom. Njime svakodnevno prolaze tankeri koji prevoze naftu iz Saudijske Arabije, Iraka, Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Iranska Revolucionarna garda objavila je jutros da kontrolira Hormuški tjesnac, no Trumpove poruke ublažile su strahove tržišta od njegove potpune blokade.
U svakom slučaju, vijesti iz Perzijskog zaljeva izazivaju veliku nervozu na tržištima jer i najmanji poremećaj u prometu kroz Hormuški tjesnac može imati snažan utjecaj na globalnu opskrbu energentima. Ekonomisti Goldman Sachsa procjenjuju da bi u najgorem slučaju, u kojemu bi Hormuški tjesnac bio potpuno blokiran mjesec dana, cijene nafte skočile za čak 15 dolara po barelu.
The Guardian navodi da bi, ako cijene nafte porastu na 90 do 100 dolara po barelu i ondje se zadrže, inflacija na razvijenim tržištima mogla biti do 0,8 posto viša od trenutačnih očekivanja. U takvom scenariju središnje banke mogle bi se naći pod pritiskom da ponovno počnu povećavati kamatne stope, dok bi rast cijena energenata dodatno opteretio potrošače i usporio gospodarski rast.
Plenković najavio moguću intervenciju
Budući da cijene benzina i dizela u velikoj mjeri prate kretanja na svjetskom tržištu sirove nafte, promjene cijene nafte brzo se prelijevaju i na cijene goriva. Zbog toga bi daljnje pogoršanje sigurnosne situacije na Bliskom istoku moglo dodatno povećati troškove energije u Europi.
I premijer Andrej Plenković osvrnuo se na potencijalni rast cijena goriva.
"Vlada se već potvrdila u krizama i zaštitila građane. Ovo je nova situacija, ali mi ćemo zadržati pravo da ograničimo rast cijena kako bismo ponovno zaštitili sugrađane i gospodarstvo. U ovom trenutku pomaci su mali, ali pratimo situaciju. Čim osjetimo da bi cijene mogle biti osjetno veće, intervenirat ćemo. Procijenit ćemo koja će biti gornja granica", izjavio je Plenković.
Štern: Rast cijena je neizbježan
Koliko bi daljnja eskalacija sukoba mogla utjecati na cijene nafte i goriva te kakve bi posljedice to moglo imati za Europu i Hrvatsku, pitali smo nekadašnjeg generalnog direktora INA-e i nekadašnjeg ministra gospodarstva Davora Šterna.
"Teško je davati precizne prognoze, ali jasno je da će se trend rasta cijena nastaviti. Ako je ugrožen promet kroz Hormuški tjesnac, kojim prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, rast cijena nafte, plina i naftnih derivata je praktički neizbježan. Koliko bi visoko cijene mogle ići u ovom trenutku, teško je procijeniti", rekao je Štern.
"Zabrinutost izaziva i šteta na infrastrukturi"
Dodaje da treba razlikovati cijenu sirove nafte i cijene naftnih derivata jer se one ne kreću uvijek istom dinamikom.
"Derivati na tržište dolaze s određenim vremenskim odmakom. Zašto su poskupila goriva koja su već u prodaji, to je pitanje koje vlada mora postaviti trgovcima. No kada na tržište stigne nova roba nabavljena po višim cijenama sirove nafte, poskupljenja će se neminovno dodatno odraziti i na cijene goriva", rekao je.
"Situacija je trenutačno fluidna, a dodatnu zabrinutost izaziva šteta koja se nanosi energetskoj infrastrukturi u regiji. Problem nije samo u mogućem zatvaranju pomorskih ruta, nego i u prekidima proizvodnje i prerade nafte, što bi se moglo pokazati znatno teže i dugotrajnije za sanirati", objasnio je Štern.
Jakić: Neće biti drastičnih poskupljenja
Energetski stručnjak Ivica Jakić kaže za Index da ne očekuje velika poskupljenja.
"Mišljenja sam da nema razloga da gorivo drastično poskupi, cijene će se stabilizirati i ne očekujem velike skokove. Imamo poskupljenja derivata, očekuju se i dodatna poskupljenja, ali ne vidim da će doći do eskalacije. Uostalom, dalekoistočna tržišta poput Kine, Indije i Japana najviše će osjetiti ovu situaciju.
Poteškoće bi se mogle pojaviti u opskrbi ukapljenim prirodnim plinom, s obzirom na to da značajne količine LNG-a iz Katara prolaze upravo kroz Hormuški tjesnac. Ipak, očekuje se da bi se takvi poremećaji mogli relativno brzo apsorbirati jer dolazi ljetno razdoblje kada je potrošnja plina u Europi manja. Stoga se procjenjuje da bi se eventualna kriza u opskrbi plinom mogla prebroditi bez većih posljedica", kazao je Jakić.
Cijene rastu više nego što to rast nafte opravdava
Dodaje da je dio rasta cijena posljedica špekulativnog ponašanja na tržištu.
"To je posljedica sklonosti špekulativnom odnosu prema cijenama. Svatko nastoji povećati cijene naftnih derivata i ima obrazloženje da je sirovina skočila. Ali treba znati da ovo gorivo koje je poskupilo nije ono koje je nabavljeno po novim, višim cijenama. Na tržištu postoji određena doza straha i špekulativnog ponašanja, pa trgovci nastoje podizati cijene kako bi se osigurali za buduće nabave po višim cijenama", rekao je.
Pitamo ga jesu li cijene na crpkama porasle više nego što bi rast cijene nafte opravdao.
"Upravo tako, ali već imamo prve znakove smirivanja cijena. Vlada je također najavila moguću intervenciju, što bi trebalo spriječiti nekontrolirani rast cijena. Nafte na tržištu ima dovoljno i ne dolazi sva s Bliskog istoka, a cijena sirove nafte zasad nije drastično porasla.
Naravno da trgovci pokušavaju iskoristiti situaciju, i u Njemačkoj bilježimo velika poskupljenja, no osobno ne očekujem nikakvu posebnu eskalaciju cijena", objasnio je Jakić.