Kako je rat SAD-a i Izraela protiv Irana stvorio rupu u globalnom zračnom prostoru
RAT KOJI je zahvatio Bliski istok ispraznio je nebo iznad regije, prisilivši zrakoplovne tvrtke na drastična preusmjeravanja letova i stvorivši golemu prazninu u inače prometnom globalnom zračnom prostoru. Dok Izrael i SAD svakodnevno bombardiraju Iran, a Teheran uzvraća valovima raketnih i bespilotnih napada, zračni prijevoznici bili su prisiljeni preusmjeriti putničke zrakoplove dalje od Zaljeva kako bi izbjegli rizik od katastrofalne nesreće, piše The Guardian.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Zatvaranje zračnog prostora
Svjetski zračni prostor podijeljen je na Regije informacija o letenju (FIR), koje uglavnom prate međunarodne granice, a vlade su odgovorne za pružanje usluga kontrole zračnog prometa iznad svog teritorija.
U izvanrednim situacijama, poput regionalnog rata, vlasti izdaju upozorenja zrakoplovima, poznata kao Notam (Obavijest zračnim misijama), kojima ograničavaju ili zatvaraju svoje FIR-ove. Od početka bombardiranja zatvoreno je više FIR-ova na Bliskom istoku, stvarajući prazninu od 2.8 milijuna četvornih kilometara.
Međutim, za prazno nebo nisu odgovorne samo vlade. Zrakoplovne tvrtke same donose odluke o tome gdje neće letjeti na temelju niza čimbenika, uključujući upozorenja zemalja u kojima su registrirane i pokrivaju li njihovi osiguravatelji letove iznad rizičnih područja.
Timovi dispečera neprestano prate događaje kako bi osigurali sigurne rute. "U konačnici, odluka je li neki dio zračnog prostora siguran za putnike na zrakoplovnoj tvrtki i njezinim dispečerima, ovisno o njihovoj procjeni rizika", kaže bivši britanski vojni pilot i zrakoplovni stručnjak David Learmount.
To objašnjava situaciju nad Libanonom, koji je pod izraelskim napadima. Iako libanonski FIR tehnički nije zatvoren, većina prijevoznika ne želi riskirati letove tim područjem.
Što su poduzele zrakoplovne tvrtke?
Došlo je do velikih promjena na glavnim bliskoistočnim rutama koje povezuju Europu, Afriku i Aziju. Kada je u subotu počelo bombardiranje, zrakoplovne tvrtke mogle su odmah početi s preusmjeravanjem jer već godinama postoje planovi za nepredviđene situacije, s unaprijed isplaniranim rutama koje zaobilaze određene rizične zemlje.
U mnogim slučajevima, te su rute već bile programirane u navigacijskim sustavima zrakoplova. Pojavile su se dvije glavne alternativne opcije. Jedna zaobilazi sukob sa sjeverne strane, preko Kavkaza, ali ispod zatvorenog zračnog prostora Ukrajine.
Druga usmjerava promet južno, kroz Egipat, ali i Saudijsku Arabiju i Oman, koji su također izloženi povremenim napadima. Ti koridori preuzimaju preusmjereni promet, ali istodobno stvaraju uska grla, što objašnjava zašto se kašnjenja i otkazivanja gomilaju. "Problem se ne rješava, nego se pogoršava", rekao je Learmount.
"Mogu se vidjeti obrasci kretanja zrakoplova. Sjeverna ruta je usko grlo koje prolazi ispod južne Rusije i Ukrajine te uključuje i prelet preko Afganistana, koji nije baš prijateljsko područje. Druga je mogućnost prolazak kroz južni dio Saudijske Arabije. Zrakoplovne tvrtke zapravo nemaju izbora."
Neki zrakoplovi i dalje lete
Glavna zračna čvorišta u regiji, uključujući Dubai, najprometniju međunarodnu zračnu luku na svijetu, danima su uglavnom zatvorena. Lokalni prijevoznici poput Emiratesa, Qatar Airwaysa i Etihad Airwaysa teško su pogođeni. Ipak, počele su se obnavljati ograničene operacije za repatrijaciju i nužni tranzit.
To se odvija pod strogim uvjetima. Primjerice, FIR Ujedinjenih Arapskih Emirata djelomično je zatvoren, ali letovi mogu prometovati uz posebno odobrenje. Zbog toga se na stranicama za praćenje letova povremeno mogu vidjeti zrakoplovi u naizgled zatvorenom zračnom prostoru. Zračni prostor Omana također je ostao otvoren, unatoč nekoliko napada.
Posljedice su kašnjenja, otkazivanja i ogromni financijski troškovi. Steve Fox, direktor operativne kontrole u Natsu, vodećem britanskom pružatelju usluga kontrole zračnog prometa, napisao je na blogu da "golema crna rupa" na nebu iznad Bliskog istoka stvara situaciju u kojoj zrakoplovne tvrtke imaju "znatno duže rute, dulje vrijeme letenja i veću potrošnju goriva".
Sve to košta, a došlo je i do pada vrijednosti dionica zrakoplovnih prijevoznika. Ono što je sigurno, napisao je Fox, "jest da će stanje još neko vrijeme biti neizvjesno".