TRUMPOVA administracija suočava se sa sve većim nezadovoljstvom saveznika u Perzijskom zaljevu, koji se žale da nisu dobili dovoljno vremena za pripremu na bujicu iranskih dronova i projektila kojima su zasuti u znak odmazde za napade SAD-a i Izraela. Dužnosnici dviju zaljevskih zemalja izjavili su da su njihove vlade razočarane američkim vođenjem rata, osobito početnim napadom na Iran 28. veljače, piše Associated Press.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Tvrde da nisu unaprijed obaviješteni o američko-izraelskom udaru te da je Washington ignorirao njihova upozorenja o razornim posljedicama koje će rat imati za cijelu regiju. Jedan od dužnosnika rekao je da su zaljevske zemlje frustrirane, pa čak i bijesne, jer ih američka vojska nije adekvatno obranila.

Osvetnički udari

Prema njegovim riječima, u regiji vlada uvjerenje da je operacija bila usmjerena na obranu Izraela i američkih snaga, dok su zaljevske države prepuštene same sebi. Dodao je i da se zalihe obrambenih presretača u njegovoj zemlji "brzo iscrpljuju".

Kao i drugi sugovornici u ovoj priči, zaljevski dužnosnici govorili su pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti diplomatskog pitanja. Vlade Bahreina, Kuvajta, Omana, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata nisu odgovorile na upite za komentar.

Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly odgovorila je na kritike: "Iranski osvetnički udari balističkim projektilima smanjeni su za 90 posto jer operacija 'Epski bijes' uništava njihovu sposobnost da lansiraju to oružje ili proizvode novo.

Predsjednik Trump u bliskom je kontaktu sa svim našim partnerima u regiji, a napadi terorističkog iranskog režima na susjede dokazuju koliko je bilo ključno da predsjednik Trump ukloni tu prijetnju našoj zemlji i saveznicima." Pentagon nije odgovorio na upit.

Netanyahu kao krivac

Službene reakcije zaljevskih arapskih država bile su prigušene, ali su zato javne osobe bliske njihovim vladama otvoreno kritizirale SAD, sugerirajući da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu uvukao predsjednika Donalda Trumpa u nepotreban sukob.

"Ovo je Netanyahuov rat", rekao je u srijedu za CNN princ Turki al-Faisal, bivši šef saudijske obavještajne službe. "On je nekako uvjerio predsjednika Trumpa da podrži njegova stajališta."

Zaljevske zemlje postale su laka meta za Iran jer se nalaze unutar dometa njegovih projektila kratkog dometa, a obiluju ciljevima poput američkih vojnih postrojenja, važnih poslovnih i turističkih lokacija te energetskih postrojenja, što remeti globalni protok nafte.

Od početka rata, Iran je ispalio najmanje 380 projektila i više od 1480 dronova na pet arapskih zaljevskih zemalja, prema procjeni AP-a temeljenoj na službenim izjavama. U tim je napadima, prema lokalnim dužnosnicima, poginulo najmanje 13 osoba.

Ubijeni Amerikanci

Uz to, šest američkih vojnika ubijeno je u nedjelju u Kuvajtu kada je iranski dron pogodio operativni centar u civilnoj luci, više od 15 kilometara udaljenoj od glavne vojne baze. Suprug jedne od ubijenih vojnikinja, pripadnice logističke postrojbe iz Iowe, rekao je da je operativni centar bio smješten u objektu nalik brodskom kontejneru i da nije imao nikakvu obranu.

Dužnosnici Pentagona priznali su ovog tjedna na zatvorenim brifinzima sa zakonodavcima da se teško nose s valovima dronova koje lansira Iran, zbog čega su neke američke mete u Zaljevu, uključujući i vojnike, i dalje ranjive.

Na brifinzima u utorak, ministar obrane Pete Hegseth i načelnik Združenog stožera, general Dan Caine, rekli su zastupnicima da SAD neće moći presresti mnoge nadolazeće bespilotne letjelice, osobito one tipa Shahed, tvrde tri osobe upoznate sa sastancima.

Prema jednoj od tih osoba, Caine i Hegseth nisu ponudili nikakve detalje kada su ih zakonodavci pitali zašto se čini da SAD nije bio spreman na iranske napade dronovima na američke ciljeve u regiji.

Zatražena pomoć

Isti izvor, američki dužnosnik upućen u sigurnosno stanje u Zaljevu, rekao je da SAD nema dovoljno raširene kapacitete za učinkovito suzbijanje rojeva dronova koji ciljaju lokacije izvan konvencionalnih vojnih baza u Iraku i Siriji.

Ovog tjedna napadi dronovima izazvali su manji požar u veleposlanstvu u Rijadu, a drugi napad u UAE izazvao je požar ispred američkog konzulata u Dubaiju. SAD i njegovi bliskoistočni saveznici u četvrtak su čak zatražili pomoć od Ukrajine, koja ima veliko iskustvo u borbi protiv iranskih dronova Shahed, potvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Upitan da komentira izjavu Zelenskog, Trump je u četvrtak za Reuters rekao: "Svakako, prihvatit ću, znate, pomoć od bilo koje zemlje." Bader Mousa Al-Saif, analitičar za Kuvajt pri Chatham Houseu, smatra da su SAD podcijenile rizik za svoje zaljevske saveznike, vjerujući da će glavne mete iranske odmazde biti američke snage i Izrael.

"Mislim da nisu predvidjeli da će Zaljev biti toliko izložen", rekao je, dodajući da nedostatak plana za zaštitu zaljevskih zemalja "govori o američkoj kratkovidnosti." Frustracija u nekim zaljevskim zemljama dijelom je potaknuta i relativnim uspjehom Izraela u obaranju dronova i projektila u usporedbi s njegovim susjedima, navodi osoba upućena u diplomatske krugove.

Značajni udari

Iako njihovi sustavi protuzračne obrane nisu ni približno robusni kao izraelski, američki dužnosnici navodno su zbunjeni time što zaljevske zemlje i dalje ne pokazuju želju za protuofenzivom i lansiranjem projektila na iranske ciljeve.

Elliott Abrams, koji je na kraju prvog Trumpovog mandata bio posebni predstavnik za Iran i Venezuelu, rekao je da su američki sigurnosni dužnosnici i njihovi zaljevski saveznici bili svjesni da Iran ima sposobnost izvesti značajne udare.

"Susjedi su to znali i strahovali su od toga. Ali nikada nije bilo sigurno hoće li Iran to doista i učiniti jer imaju mnogo za izgubiti. Ovi napadi ostavit će dugoročno neprijateljstvo, a ako se nastave, zaljevski Arapi mogli bi početi uzvraćati udarce Iranu", rekao je Abrams.

Michael Ratney, bivši američki veleposlanik u Saudijskoj Arabiji, a sada viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je da, iako zaljevske zemlje imaju interes vidjeti oslabljeni Iran, također su zabrinute zbog rata koji uzrokuje ekonomsku štetu i nestabilnost. "Što slijedi? Zaljevske zemlje morat će podnijeti teret onoga što god to bilo", zaključio je Ratney.