ŠEST dana nakon što su Sjedinjene Države, u zajedničkoj operaciji s Izraelom, napale Iran, ankete javnog mnijenja otkrivaju ozbiljne sumnje i dubok skepticizam američke javnosti prema tom vojnom pothvatu. Nedostatak podrške predstavlja politički rizik za predsjednika Donalda Trumpa, unatoč njegovim entuzijastičnim izjavama o napretku operacije, slavljenju ubojstva iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija i najavama da će akcije trajati tek oko četiri tjedna, piše The Hill.

Niska podrška u anketama

Rezultati istraživanja javnog mnijenja govore sami za sebe. Anketa Reutersa i Ipsosa, provedena neposredno nakon početka sukoba, pokazala je da samo 27 posto Amerikanaca odobrava američku akciju protiv Irana, 43 posto je ne odobrava, dok je 29 posto bilo nesigurno.

Istraživanje CNN-a i SSRS-a, koje nije nudilo opciju "nisam siguran", zabilježilo je da 41 posto ispitanika podržava vojnu akciju, dok joj se protivi 59 posto. Anketa Economista i YouGova, objavljena u srijedu, pokazala je da upotrebu vojne sile za svrgavanje iranske vlade podržava 32 posto, a protivi joj se 45 posto ispitanih.

Podaci iz sve tri ankete pokazuju i predvidljivo velik jaz između stavova demokrata i republikanaca, no znakovito je da se napadu protivi i snažna većina neovisnih birača.

Trumpov optimizam i komunikacijska strategija

Trump je dosad izbjegavao tradicionalne načine komuniciranja u ratno vrijeme, poput obraćanja naciji putem televizije u udarnom terminu. Umjesto toga, odlučio se za kombinaciju videouradaka na društvenim mrežama, improviziranih izjava na događanjima u Bijeloj kući te niza kratkih telefonskih intervjua.

Unatoč lošim brojkama, predsjednik u svom stilu ustraje u tome da čini ispravnu stvar. U srijedu je u Bijeloj kući izjavio da bi, kad bi morao ocijeniti američki napredak u Iranu na ljestvici do 10, dao "otprilike 15".

"Sad smo u jako dobroj poziciji, a njihovo vodstvo se jednostavno raspada. Tko god pokuša postati vođa, završi mrtav", dodao je. U četvrtak je o iranskim snagama rekao: "Mi se sad želimo boriti više nego oni."

Njegov optimizam dijeli i tiskovna tajnica Bijele kuće Karoline Leavitt, koja je u srijedu inzistirala na tome da je američka javnost na Trumpovoj strani. Na pitanje novinara zašto se predsjednik nije obratio naciji i vjeruje li da ga narod podržava, odgovorila je: "Mislim da vjeruje u to. I mislim da predsjednik zna da je narod dovoljno pametan da prozre lažne naslove koje su stvorili ljudi u ovoj sobi, naslove koji tvrde da je ova akcija bila neopravdana."

Neuspjeh u Kongresu i povijesna upozorenja

Na Capitol Hillu su ovog tjedna propali pokušaji demokrata da ograniče Trumpov manevarski prostor. Rezolucije o ratnim ovlastima odbačene su u srijedu u Senatu, a u četvrtak i u Zastupničkom domu.

Ipak, nedostatak javne podrške zabrinjava Trumpa i njegove saveznike, pogotovo jer popularnost prekomorskih sukoba u pravilu s vremenom opada. Primjerice, kad je Gallup 1965. pitao Amerikance je li slanje trupa u Vijetnam bila pogreška, samo 24 posto smatralo je da jest. Do 1973. godine, 60 posto je smatralo da je to bila pogreška.

Sličan trend zabilježen je i s ratom u Iraku. U veljači 2003. godine, 66 posto Amerikanaca podržavalo je vojnu akciju protiv Sadama Huseina. Do studenog 2011. godine, 75 posto je odobravalo odluku o povlačenju svih borbenih trupa iz zemlje.

Kritike s obje strane političkog spektra

Ratovi u Iraku i Afganistanu ozbiljno su iscrpili apetit nacije za stranim intervencijama. Mnogi Trumpovi pristaše iz pokreta "Učinimo Ameriku ponovno velikom" (MAGA) podržali su ga upravo zato što su vjerovali da dijeli njihov skepticizam prema takvim sukobima. Sada neke istaknute figure iz tog kruga izražavaju svoje razočaranje.

Bivša zastupnica Marjorie Taylor Greene gubitak američkih života u napadu nazvala je "potpuno nepotrebnim i neprihvatljivim". Konzervativna komentatorica Megyn Kelly u svojoj je emisiji rekla: "Ovo mi jako sliči na to da je ovo, sasvim očito, izraelski rat."

Čini se da su kritike pogodile Trumpa. U četvrtak se u intervjuu za ABC News požalio da je popularni voditelj Tucker Carlson, jedan od najglasnijih konzervativnih kritičara napada, "skrenuo s puta" i da "nije dovoljno pametan" da ispravno shvati pokret MAGA.

S druge strane, liberali smatraju da Trump ponavlja pogreške Georgea W. Busha u Iraku, pokrećući rat bez prethodnih napora da uvjeri javnost u njegovu ispravnost. "Kao da nikakve lekcije nisu naučene", rekao je Joe Trippi, demokratski strateg koji je vodio kampanju Howarda Deana na predizborima 2004. godine.

Trippi je povukao izravnu paralelu između rata u Iraku i trenutne nepopularnosti akcija u Iranu, od nade u brzu promjenu režima do tadašnjih tvrdnji o oružju za masovno uništenje i sadašnjih o neposrednoj prijetnji iranskog nuklearnog oružja. "Razlog zašto je ovo toliko nepopularno je taj što je američka javnost ovaj film već gledala. Sve su to već vidjeli. Sve iste stvari", zaključio je.