EKONOMIST Neven Vidaković gostovao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4". Komentirao je kako rat na Bliskom istoku utječe na globalna financijska tržišta.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Tvrdi da se zasad tržištima događa upravo ono što se i očekivalo: "Sve što se dosad događa ide po onome što Amerikanci zovu playbook. Ništa neobično se nije dogodilo. Nakon početka sukoba burze su u ponedjeljak otvorene negativno, ali su se tijekom dana oporavile. To je prema klasičnom 'Rothschildovskom' pravilu: 'Kupuj kad je krv na ulicama'."

Napomenuo je da su investitori već u utorak shvatili da je riječ o ozbiljnom sukobu pa su tržišta ponovno pala, a sada se kreću u rasponu stalnih oscilacija.

"Važnije je promatrati tržište obveznica nego cijene energenata"

"Zlato je palo više od pet posto jer vrijedi pravilo 'Kupi glasinu, prodaj činjenicu'. Zlato je raslo u očekivanju rata, a kada je rat počeo, investitori su zatvorili pozicije i uzeli dobit", naglasio je.

Smatra kako je za razumijevanje mogućeg trajanja rata važnije promatrati tržište obveznica nego cijene energenata. Upozorio je da su kamatne stope i u Europi i u SAD-u već vrlo visoke, dok je japanska desetogodišnja obveznica porasla na razinu iznad dva posto, najvišu u posljednjih 30 godina.

"Rat će završiti pod jednim od sljedećih uvjeta: ako američki burzovni indeksi padnu deset posto, ako nafta tri tjedna bude iznad 85 dolara ili ako njemačka desetogodišnja obveznica prijeđe tri posto, odnosno američka tridesetogodišnja pet posto", uvjeren je.

Smatra kako razlog za to leži u riziku fiskalne nestabilnosti. "Takvo stanje bi kreiralo fiskalnu nestabilnost u Europi i Americi. Novac bi postao skup", napomenuo je.

"Obveznice su vrlo krhke i lomljive"

Upozorio je na stanje na tržištu obveznica. "Jedini koji su danas uspaničeni su trgovci obveznicama jer obveznice govore da bi ovaj rat mogao donijeti fiskalnu nestabilnost i visoku inflaciju. Obveznice su vrlo krhke i lomljive", kazao je.

Ukazao je na visoke proračunske deficite velikih ekonomija: "Amerika ima deficit proračuna gotovo sedam posto BDP-a, Francuska šest posto, a njemačka ekonomija je slaba."

Rast kamatnih stopa automatski bi značio da države s velikim potrebama za zaduživanjem moraju plaćati sve skuplji dug. "Drugim riječima, Amerikancima i europskim ekonomijama ne odgovara dug rat", poručio je.

Tvrdi da je priroda sukoba između Irana i Zapada bitno različita. Istaknuo je da se Iran prije svega nalazi u ekonomskom i političkom sukobu. Zemlja se suočava s ozbiljnim gospodarskim problemima, a Zapad istodobno nastoji promijeniti režim u Teheranu.

Dodao je da se zapadne zemlje istovremeno nalaze u financijsko-ekonomskom sukobu. Financijski, jer burze i tržište obveznica teško mogu podnijeti velike potrese, a ekonomski zato što bi rast cijena energenata mogao izazvati dugotrajnije posljedice poput inflacije i pada proizvodnje.

"Trump poručuje tržištima da će šok biti snažan, ali vremenski ograničen"

Predviđa da bi u takvim okolnostima Iran politički mogao izdržati dulje nego što zapadne ekonomije mogu podnijeti financijski pritisak. Procjenjuje da bi iranski režim mogao opstati mjesecima, dok bi zapadne ekonomije mnogo teže izdržale dugotrajan rat.

Napomenuo je da američki predsjednik upravo iz tog razloga naglašava da bi sukob trebao biti kratak, poručujući tržištima i gospodarstvu da će šok biti snažan, ali vremenski ograničen.

Osvrnuo se na moguću blokadu Hormuškog tjesnaca. Naglasio je da to kratkoročno ne bi trebalo izazvati ozbiljan nedostatak nafte ili plina. Prema njegovim riječima, iako su zemlje poput Katara važne za opskrbu energentima, one nisu presudne za globalno tržište.

Podsjetio je da Sjedinjene Države imaju vlastite izvore nafte i plina, dok Kina velik dio energenata može nabaviti iz Rusije. Vjeruje da se u najnepovoljnijem položaju nalazi Europa jer njezina industrija snažno ovisi o uvozu plina.

"Europa je u osjetljivijoj poziciji"

Ustvrdio je da trenutačni rast cijena goriva nema čvrsto ekonomsko uporište. Objasnio je da naftne kompanije raspolažu velikim zalihama koje su kupljene mjesecima ranije, pa se danas prerađuje nafta nabavljena po starim, nižim cijenama.

Naveo je da cijene derivata počinju rasti tek ako se rast cijene nafte zadrži dulje vrijeme, jer tada nova, skuplja nafta postupno zamjenjuje staru u zalihama. Budući da se zasad radi o kratkoročnom šoku, smatra da barem mjesec dana ne postoji opravdan razlog za povećanje cijena goriva.

Upozorio je da se i na tržištu energenata vrlo brzo pojavljuju špekulacije, naglašavajući da globalna kretanja uvelike određuju financijska tržišta. Tvrdi da ključnu ulogu u određivanju cijene novca i gospodarskih kretanja imaju upravo tržišta obveznica i njihovi trgovci, čije odluke potom utječu i na realnu ekonomiju.

Naglasio je da je Europa u osjetljivoj poziciji, posebno zbog ovisnosti o plinu. Kazao je da su cijene plina na europskim tržištima snažno porasle jer Europa teže dolazi do energenata, dok je situacija u Sjedinjenim Državama znatno stabilnija.

"Ako pogledate 'futures' ugovore u Americi, cijena plina je izrazito niska i ništa se posebno ne događa", nastavio je.

"Europu vode ljudi koji se bave politikom, a ne državništvom"

Napomenuo je da Europa već nosi teret posljedica rata u Ukrajini, a novi sukob na Bliskom istoku dodatno komplicira situaciju. Procjenjuje da bi vodeća europska gospodarstva mogla biti ozbiljno pogođena ako sukob potraje.

"Ako ovo potraje dulje od mjesec ili dva, odgovor je: 'Da, europska gospodarstva bit će ugrožena'", poručio je.

Kritizirao je političko vodstvo u Europi. Poručio je da Europska unija u krizama pokazuje slabost i citirao naslov iz medija: "Ovo je još jedna kriza u kojoj je Europa briljantno pokazala koliko ni za što nije relevantna."

Tvrdi da je problem u načinu upravljanja europskom politikom. "Europu vode ljudi koji se bave politikom, a ne državništvom. To su sitne duše koje govore što treba napraviti, ali ništa ne rade jer se boje preuzeti odgovornost", zaključio je.