AMERIČKO-IZRAELSKI napad koji je pokrenuo rat u Iranu podijelio je europske stranke krajnje desnice, koje su se našle rastrgane između svoje uobičajene podrške Donaldu Trumpu i strahova birača kod kuće. Sukob, koji je započeo zračnim udarima u kojima je eliminiran iranski vrh, doveo je nacionaliste diljem kontinenta u nezgodan položaj jer moraju pomiriti različite, često suprotstavljene narative, piše Euronews.

>>> Razvoj događaja iz minute u minutu pratite na Indexu

Političke snage koje su entuzijastično proameričke, proizraelske i antiislamske ne mogu otvoreno podržati rat koji bi mogao imati negativne posljedice za europske građane, poput rasta cijena energenata. Osim očekivane osude iranskog režima, neke od tih stranaka muče se uskladiti opću podršku koju pružaju Donaldu Trumpu s pritiskom da osude posljedice rata.

Šutnja i opravdanja

U prvim danima rata najglasnija je bila šutnja mađarske vladajuće stranke Fidesz. Premijer Viktor Orbán, koji je Trumpa hvalio kao "mirotvorca" zbog njegove uloge u ratu u Gazi, nije ni osudio ni podržao napade na Iran.

Orbán, koji vodi kampanju za reizbor na "proročanskom narativu" i optužuje EU da potiče rat u Ukrajini podržavajući Kijev novcem i oružjem, kasnije je riješio tu disonancu. U intervjuu za mađarski ATV izjavio je da bombardiranje Irana nije novi rat, već "konačna eliminacija i zatvaranje prethodnog, neriješenog žarišta".

Isti problem pogodio je i talijansku Ligu, čiji je čelnik Matteo Salvini više puta pozivao da se Trumpu dodijeli Nobelova nagrada za mir te je promicao politiku nemiješanja kao najbolju strategiju u sukobima diljem svijeta, uključujući Ukrajinu.

"Uvijek dajemo prednost diplomatskom putu", rekao je za Euronews šef izaslanstva Lige u Europskom parlamentu Paolo Borchia, priznajući da je tema vrlo osjetljiva usred žestoke domaće rasprave o korištenju američkih baza na talijanskom tlu za napad na Iran.

Upozorenja na destabilizaciju

Čini se da su neke stranke vještije od drugih u prepoznavanju rizika rata, istovremeno izbjegavajući izravnu kritiku Trumpa. "Ponovna destabilizacija Bliskog istoka nije u interesu Njemačke i mora se zaustaviti", poručili su čelnici Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel i Tino Chrupalla.

"Daljnji kolaps Irana bio bi katastrofalan, pokrenuo bi goleme migracijske valove, ozbiljne šokove u cijenama energenata i niz drugih kolateralnih šteta koje bi neizbježno opteretile naše stanovništvo", rekao je zastupnik AfD-a Tomasz Fröhlich. Predložio je hitne mjere poput povratka ugljenu i nuklearnoj energiji te protivljenje bilo kakvom mogućem raspoređivanju njemačkih trupa u regiji.

Posljedice za energetiku i migracije visoko su na listi prioriteta i za krajnje desnu stranku Flamanski interes, koja je to pitanje pokrenula u belgijskom parlamentu, podsjećajući na lančane reakcije zapadnih intervencija u Libiji i Siriji.

Slične dvojbe ima i češka vladajuća stranka ANO. Prema internim izvorima, s jedne strane ne žele kritizirati Trumpa, ali s druge nisu skloni slijepo slijediti SAD i Izrael u sukob koji bi mogao podići cijene energenata, što je ključno pitanje u zemlji.

Najoštrije kritike iz Francuske

Najkritičniji glas dolazi iz francuskog Nacionalnog okupljanja (RN), čiji su čelnici Marine Le Pen i Jordan Bardella već dovodili u pitanje američke napade na Venezuelu koji su doveli do uhićenja Nicolása Madura. Unatoč snažnom stavu protiv teheranskog režima, RN se slaže s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom da je američka intervencija provedena "izvan okvira međunarodnog prava".

"Na iranskom je narodu da promijeni vladu, preuzme vlast i osigura tranziciju. Promjena nametnuta izvana - pogotovo samo zračnim bombardiranjem - nema nijedan povijesni primjer uspjeha", rekao je zastupnik RN-a Pierre-Romain Thionnet.

S druge strane, nekoliko vodećih nacionalističkih snaga, uključujući španjolski Vox, nizozemsku Stranku slobode i Reform UK Nigela Faragea, otvorenije su se svrstale uz Trumpa, prilagođavajući svoje poruke domaćoj publici.

Nelagoda u EU parlamentu

Sve to otežava krajnje desnim skupinama u Europskom parlamentu da pronađu zajednički stav o ratu. I Patrioti za Europu (PfE) i Europa suverenih nacija (ESN) tvrde da svakoj nacionalnoj delegaciji prepuštaju autonomiju po tom pitanju. No, više izvora potvrdilo je za Euronews da se, unatoč službenom stavu, o temi raspravljalo i da je ona vrlo osjetljiva unutar klubova zastupnika.

Napad na Iran mogao bi označiti novu prekretnicu u odnosu između Trumpovog pokreta i nekih od njegovih najčvršćih europskih pristaša. Američki napad na Venezuelu u siječnju i Trumpove prijetnje preuzimanjem kontrole nad Grenlandom prošle godine već su predsjednika prikazali u lošem svjetlu kod mnogih Europljana koji cijene suverenitet.

"Trump postaje toksičan"

Njegovo ponašanje potiče rastuću nelagodu među političarima krajnje desnice. Nekad ohrabreni povratkom nacionalističkog konzervativca u Washington, sada se počinju držati na distanci. "Čini se da Trump postaje toksičan i za njihove birače", rekao je za Euronews istaknuti zastupnik iz druge političke skupine.

"Iza kulisa grozničavo traže način da se odmaknu od njega prije nego što bude prekasno." Zbog toga žele što manje medijske pozornosti na svoj stav o ratu. Krajnje desne i desne skupine odbile su prijedlog za raspravu o Trumpovim prijetnjama Španjolskoj na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta sljedeći tjedan, jer bi ta rasprava za njih mogla biti vrlo komplicirana.

Općenitija rasprava o posljedicama rata zakazana je za sljedeću srijedu u Strasbourgu. "Biti na Trumpovoj strani ovih je dana vrlo komplicirano", zaključio je zastupnik. "Čak i za trumpiste."