MEĐUNARODNA agencija za energiju (IEA) pozvala je članice G7 da koordinirano plasiraju na tržište naftu iz rezervi za hitne slučajeve, rekao je japanski ministar financija Satsuki Katayama, uz ocjenu SAD-a da bi trebalo biti otpušteno do 400 milijuna barela, prema izvješću Financial Timesa.

Američki dužnosnici drže da bi grupa iz rezervi trebala otpustiti od 300 milijuna do 400 milijuna barela nafte, rekao je za Financial Times neimenovani izvor.

Zalihe dovoljne za gotovo mjesec dana potražnje

Članice drže u strateškim rezervama više od 1,24 milijardi barela nafte, a još 600 milijuna barela drži industrija, citirao je FT podatke iz povjerljivog dokumenta.

Te bi zalihe, prema dokumentu, mogle pokriti gotovo mjesec dana ukupne potražnje članica IEA-e, odnosno više od 140 dana neto uvoza.

Uz SAD, otpuštanje rezervi podržavale su u trenutku objave FT-ovog izvješća još dvije zemlje, prema izvorima upućenim u razgovore.

"IEA je pozvala svaku zemlju na koordinirano oslobađanje nafte iz rezervi za hitne slučajeve", rekao je japanski ministar Katayama. Iz IEA-e nisu odmah odgovorili na Reutersov upit da komentiraju informaciju japanskog ministra.

G7 spreman "nužnim mjerama" podržati opskrbu energijom, moguće i puštanje rezervi

Ubrzo je stiglo i priopćenje skupine G7 nakon održanog sastanka. 

Ministri financija zemalja G7 poručili su da su spremni poduzeti "nužne mjere" kako bi podržali globalnu opskrbu energijom, uključujući moguće puštanje strateških rezervi.

Objava dolazi dok rat na Bliskom istoku traje već deset dana i utječe na cijene nafte i plina.

"Spremni smo poduzeti nužne mjere, uključujući potporu globalnoj opskrbi energijom, primjerice puštanjem rezervi", navodi se u priopćenju nakon videokonferencije koju je u ponedjeljak organizirala Francuska.

G7 raspravlja o blokadi Hormuškog tjesnaca

Francuska trenutno predsjeda skupinom G7 i ministar financija Roland Lescure potvrdio je na sastanku G7 sudjeluju ministri financija i guverneri središnjih banaka.

Jedna od glavnih tema razgovora bila je iiranska blokada Hormuškog tjesnaca kojim prolazi gotovo petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Iran je nakon američko-izraelskog napada ispalio projektile i dronove na Izrael i na američke baze u zemljama uz Perzijski zaljev, poručivši i da zbog rata preuzima kontrolu nad tjesnacem i zabranjuje prolaz brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i europskim zemljama.

Osiguravatelji su otkazali pokriće za brodove u regiji, a pojedini veliki proizvođači smanjili su opskrbu.

Cijene nafte poskočile za više od 25 posto

Ulagači pak strahuju da bi se sukob mogao protegnuti na dulje vremensko razdoblje i u takvim su uvjetima cijene nafte na londonskom tržištu u ponedjeljak poskočile za više od 25 posto, dosegnuvši najviše razine od sredine 2022. godine.

Koordinacija je ključna jer sukob možda jest lokalne prirode, ali ima globalne posljedice, rekao je francuski ministar.

"Odluka još nije donesena", naglasio je Lescure novinarima u Bruxellesu nakon sastanka.

"Suglasili smo se da ćemo, po potrebi, upotrijebiti sve nužne alate kako bismo stabilizirali tržište, uključujući i moguće otpuštanje nužnih zaliha", naveo je francuski ministar.

Vlade pažljivo prate situaciju i trenutno nema problema u opskrbi ni u Europi ni u SAD-u, dometnuo je.

U Hrvatskoj vlada vratila regulaciju cijena goriva

U Hrvatskoj je vlada danas ponovno uvela regulaciju najviših maloprodajnih cijena goriva nakon naglog rasta cijena nafte povezanog s napadima SAD-a i Izraela na Iran. Od sutra i idućih 14 dana eurosuper će stajati 1,50 eura po litri, četiri centa više nego sada, dok bi bez vladine intervencije cijena iznosila 1,55 eura. Eurodizel će poskupjeti na 1,55 eura po litri, sedam centi više nego sada, dok bi bez regulacije dosegnuo 1,72 eura. Plavi dizel za poljoprivrednike i ribare koštat će 0,89 eura po litri, devet centi više nego sada, a bez mjera Vlade cijena bi bila 1,06 eura. Cijene benzina s višim oktanskim brojem i svih premium goriva i dalje se mogu formirati slobodno.

Regulirane su i cijene plina. Plin u bocama stajat će 2,40 eura po kilogramu, dva centa više nego sada i 18 centi manje nego bez vladinih mjera. Plin za spremnike koštat će 1,70 eura po kilogramu, tri centa više nego sada i 17 centi manje nego bez regulacije. Vlada je pritom privremeno smanjila trošarinu na dizel za 20 eura na tisuću litara, odnosno 0,02 eura po litri, za razdoblje od 10. do 23. ožujka, što će smanjiti prihode državnog proračuna za oko 1,95 milijuna eura.

Premijer Andrej Plenković rekao je da je Vlada odluku donijela nakon tjedan dana praćenja tržišta i konzultacija s Agencijom za ugljikovodike te nadležnim ministarstvima. Kao glavni razlog rasta cijena naveo je poremećaje u opskrbi jer tankeri trenutačno ne prolaze kroz Hormuški tjesnac, zbog čega na tržištu nedostaje oko 20 posto nafte i derivata. Vlada će, poručio je, nastaviti pratiti situaciju i prema potrebi donositi nove mjere kako bi zaštitila građane i gospodarstvo.