Rat u Ukrajini potiče porast trgovine ljudima u Europi
U POSLJEDNJA dva desetljeća u Europi je zabilježeno više od 39.000 slučajeva trgovine ljudima, pokazuju najnoviji podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Stručnjaci IOM-a pritom upozoravaju kako je stvarni broj vjerojatno znatno veći zbog nedovoljnog prijavljivanja i propusta u otkrivanju slučajeva, piše Euronews.
Rat i raseljavanje
Podaci za razdoblje od 2002. do 2022. godine otkrivaju da žrtve u Europi uglavnom dolaze iz devet zemalja. Više od 19.000 žrtava bilo je iz Ukrajine, a slijede Moldavija s 10.464 i Bjelorusija s 4286 slučaja. Julia Sačenko, stručnjakinja za borbu protiv trgovine ljudima i zaštitu djece, istaknula je da ratovi potiču ovakve zločine.
"Rat uvijek stvara plodno tlo za širenje zločina protiv čovječnosti", napisala je na LinkedInu nakon sastanka Vijeća Europe. "Nedavna otkrića pokazuju da je tijekom posljednje četiri godine rata najmanje 13 osoba postalo žrtvom trgovine ljudima u zemljama koje graniče s Ukrajinom."
Prisilni rad
Žrtve su identificirane u 69 europskih zemalja, a najveći udio zabilježen je u Ukrajini (8.413) i Moldaviji (5.866). Žene čine više od tri petine svih žrtava, što je otprilike dvostruko više od muškaraca, a identificirano je i 27 transrodnih žrtava. Među žrtvama je 85 posto odraslih, najčešće u dobi od 30 do 38 godina, dok je 15 posto djece.
Gotovo polovica žrtava bila je iskorištavana godinu dana ili manje. Polovica ih je bila podvrgnuta prisilnom radu, najviše u građevinarstvu (52 %) i poljoprivredi (29 %), dok je 48 posto bilo žrtva seksualnog iskorištavanja, uglavnom prisilne prostitucije i proizvodnje pornografskog sadržaja.
Tko su počinitelji?
Trgovci ljudima za kontrolu nad žrtvama koriste psihološko, fizičko i seksualno zlostavljanje. Uobičajene taktike su i ograničavanje pristupa novcu, oduzimanje slobode kretanja te uskraćivanje potrebne medicinske skrbi. Podaci IOM-a pokazuju da počinitelji u velikoj većini slučajeva nisu bliski sa žrtvama - tek 10 posto bili su im prijatelji.
Najveći udio počinitelja čine posrednici pri zapošljavanju, izvođači radova, formalni poslodavci i krijumčari. Intimni partneri činili su jedan posto, a članovi obitelji dva posto počinitelja.