RAT KOJI je administracija Donalda Trumpa pokrenula u Iranu vjerojatno će dodatno učvrstiti stav Sjeverne Koreje da je nuklearno oružje jedini put do sigurnosti i opstanka režima. Dok se nagađa o mogućem novom sastanku Kima Jong-una i Trumpa, analitičari ističu da će Pjongjang na svoj nuklearni arsenal gledati kao na ključno pitanje preživljavanja, piše The Guardian.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Poruka s razarača

Prošlotjedno lansiranje rakete sa sjevernokorejskog razarača popratio je i sam vođa države Kim Jong-un, i to neuobičajeno izravnom analizom. Lansiranje je, prema njegovim riječima, dokaz da naoružavanje brodova nuklearnim oružjem "napreduje na zadovoljavajući način".

Međutim, test i Kimova umjereno optimistična procjena osmišljeni su tako da odjeknu daleko izvan palube razarača Choe Hyon, najvećeg ratnog broda u sjevernokorejskoj floti.

Njegovo izravno spominjanje nuklearnog oružja dogodilo se u trenutku dok SAD i Izrael nastavljaju zračne napade na Iran, režim za koji je Donald Trump, bez pružanja dokaza, upozorio da ga samo tjedni dijele od posjedovanja nuklearnog oružja.

Opstanak režima kao prioritet

Širenje rata na Bliskom istoku i egzistencijalna prijetnja iranskom režimu vjerojatno su ojačali odlučnost Sjeverne Koreje da izgradi nuklearni arsenal. Za Kima i dinastiju koja vlada zemljom od 1948. godine, kada ju je osnovao njegov djed, nuklearni program nije ništa manje od jamstva opstanka.

"Kim zasigurno smatra da je Iran napadnut upravo zato što nije imao nuklearno oružje", izjavio je Song Seong-jong, profesor na Sveučilištu Daejeon i bivši dužnosnik južnokorejskog ministarstva obrane, nakon izbijanja sukoba.

Sjeverna Koreja već godinama provodi program nuklearnog naoružanja koji je napredovao unatoč sankcijama UN-a i Trumpovim pokušajima denuklearizacije Korejskog poluotoka diplomatskim putem.

Sumnja u sposobnost

Prvi nuklearni test Sjeverna Koreja provela je 2006. godine, a posljednji 2017., iako i dalje postoje sumnje u veličinu arsenala Pjongjanga i njegovu sposobnost da minijaturiziranu nuklearnu bojevu glavu postavi na raketu dugog dometa koja bi teoretski mogla dosegnuti teritorij SAD-a.

Prema izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja iz 2025., Sjeverna Koreja posjeduje oko 50 bojevih glava i dovoljno fuzijskog materijala za proizvodnju još 40.

Ono što je sigurno jest da je Kimova odluka da prioritet stavi na nuklearno odvraćanje, uz stvaranje labavog saveza s Rusijom i Kinom, osigurala da izbjegne sudbinu bivših vođa Iraka i Libije, a sada i Venezuele i Irana.

Otvorena vrata za pregovore?

Odgovor sjevernokorejskog ministarstva vanjskih poslova na rat u Iranu bio je nijansiran. Osudili su američke i izraelske zračne udare kao "nezakonit čin agresije" koji je razotkrio "hegemonističke i odmetničke" instinkte Washingtona, ali su se suzdržali od izravnog prozivanja Trumpa.

Time su ostavljena otvorena vrata za potencijalni nastavak nuklearnih pregovora, pod uvjetom da Washington odustane od zahtjeva da se Pjongjang odrekne svog oružja i prihvati ga kao legitimnu nuklearnu silu.

"Ako Sjedinjene Države odustanu od svoje politike sukobljavanja sa Sjevernom Korejom i pritom poštuju sadašnji status naše zemlje, ne postoji razlog zašto se ne bismo dobro slagali s njima", prenijela je agencija KCNA Kimovu izjavu s prošlomjesečnog kongresa vladajuće stranke.

Podijeljena mišljenja

Analitičarima je, međutim, manje jasno otvara li rat u Iranu novu priliku za razgovore ili pak gura sjevernokorejski režim u još veću izolaciju. Sydney Seiler, viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije, vjeruje da je sukob smanjio vjerojatnost nuklearnog sporazuma.

"Spremnost predsjednika Trumpa da vojnu silu i prijetnje koristi kao pregovarački adut zasigurno čini Kima nervoznim i manje sklonim žurnom traženju pregovora", rekao je Seiler, bivši američki izaslanik za šestostrane pregovore o sjevernokorejskom nuklearnom programu.

"Nemoguća denuklearizacija"

S druge strane, neki analitičari smatraju da bi Kimova želja za osiguranjem dugoročnog opstanka režima, kao i njegov navodno dobar osobni odnos s američkim predsjednikom, mogli ga vratiti za pregovarački stol.

"Za razliku od Irana, Sjevernu Koreju je nemoguće denuklearizirati", rekao je Cho Han-bum iz Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje, ukazujući na brojne nuklearne lokacije diljem zemlje. Ulazak u pregovore kao vođa države s nuklearnim arsenalom mogao bi Kimu dati priliku da od Trumpa izvuče ustupke, uključujući sigurnosna jamstva.

Trump je više puta izjavio da je otvoren za sastanak s Kimom, što potiče nagađanja da bi se mogli sastati krajem mjeseca, tijekom Trumpova posjeta Kini. Ako do tih razgovora dođe, Kim je svjestan da će pregovarati s pozicije snage. Kao što iransko vodstvo na teži način otkriva, čini se da je posjedovanje nuklearnog oružja, a ne samo težnja k njemu, jedini put do sigurnosti.