AMERIČKI predsjednik Donald Trump u subotu je ustvrdio da je Teheran u ranim danima rata pogodio iransku osnovnu školu, usmrtivši desetke djece, da bi u ponedjeljak priznao kako zapravo nije imao pojma o čemu govori.

Potom je sugerirao da i druge zemlje, uključujući Iran, koriste projektile Tomahawk, vrstu streljiva kakvom je pogođena škola, iako Iran takve projektile ne posjeduje. Ovo je samo jedan u nizu primjera koji otvaraju pitanje koliko predsjednik SAD-a doista poznaje situaciju na terenu u ratu s Iranom, analizira CNN.

Priznanje o neznanju

Upitan na konferenciji za medije zašto nitko drugi u njegovoj administraciji ne iznosi istu tvrdnju o odgovornosti Irana, već se poziva na istragu, Trump je odgovorio: "Zato što jednostavno ne znam dovoljno o tome." Dodao je da će poštovati nalaze istrage. Time je Trump priznao ne samo da je iznio tvrdnju bez dovoljno saznanja, već i da nije bio upućen u okolnosti možda i najkontroverznijeg napada u cijelom ratu.

Riječ je o napadu koji je postao velika međunarodna priča i prije njegove izjave, a zbog kojeg su i neki republikanci izrazili bojazan da bi mogao nanijeti stvarnu štetu ratnim naporima ako se pokaže da je SAD odgovoran. Prema analizi dokaza, američka vojska je vjerojatno odgovorna za napad, a pojavila se i nova snimka koja, čini se, prikazuje američki projektil koji cilja pomorsku bazu Korpusa čuvara islamske revolucije smještenu uz školu.

Niz netočnih tvrdnji

Napad na školu nije bio jedini primjer s konferencije u ponedjeljak. Trump je također ustvrdio da su se iranski susjedi u Zaljevu pridružili ratnim naporima protiv Teherana uz Sjedinjene Države i Izrael. "Njihovi susjedi bili su uglavnom neutralni - ili se barem nisu namjeravali miješati - a onda su napadnuti. I to je imalo suprotan učinak. Susjedi su prešli na našu stranu i počeli ih napadati, i to vrlo uspješno. Ako pogledate Saudijsku Arabiju, pogledate UAE, Katar i druge", rekao je.

Međutim, to ne odgovara stvarnosti. Iako je Iran uzvratio na američke i izraelske udare gađajući američke objekte u susjednim zaljevskim zemljama, te se zemlje nisu pridružile ratu. Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su bili pod najjačom iranskom vatrom, nisu napali Iran i čini se da pokušavaju vršiti pritisak na druge načine. Saudijska Arabija zaprijetila je odmazdom ako Teheran nastavi s napadima, ali se nije uključila u rat. Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da Katar nije dio kampanje usmjerene na Iran, a katarski premijer pozvao je na smirivanje napetosti. Da zaljevske zemlje ne sudjeluju u borbama, potvrdio je i republikanski senator Lindsey Graham, koji je u ponedjeljak navečer izrazio bijes zbog toga. "Saudijskoj Arabiji poručujem, pogođeno je naše veleposlanstvo u Rijadu. Zar nemate obvezu pridružiti nam se u borbi?" upitao je Graham, nazvavši odluku UAE-a "vrlo razočaravajućom".

Opravdanja za rat

Trump je na istoj konferenciji procijenio da usporavanje prometa u Hormuškom tjesnacu "nas zapravo ne pogađa" jer SAD sada proizvodi dovoljno vlastite nafte. Iako se druge zemlje više oslanjaju na naftu iz Zaljeva, globalno je gospodarstvo toliko povezano da su i Sjedinjene Države osjetile posljedice, osobito u cijenama nafte.

Tu su i Trumpova opravdanja za pokretanje rata. Više puta je tvrdio da bi Iran "uskoro" bio u stanju pogoditi SAD interkontinentalnim balističkim projektilom, da je planirao preventivno napasti Sjedinjene Države te da je namjeravao preuzeti cijeli Bliski istok. Nijedna od tih tvrdnji nije potkrijepljena poznatim obavještajnim podacima.

Čini se da Trump često boravi u vlastitoj, pažljivo osmišljenoj alternativnoj stvarnosti. Jedno je to činiti u domaćoj politici, ali posve je drugo djelovati toliko odvojeno od stvarnosti dok se vodi rat u iznimno zapaljivoj regiji. Ipak, čini se da je to trenutačno stanje stvari, bez naznaka da će se Trumpove odluke uskoro temeljiti na stvarnosti.