POSLJEDNJIH dana američki predsjednik Donald Trump suočava se s teškim pitanjima o strategiji u ratu protiv Irana, a među kritičarima njegove politike sada je i jedan od najpoznatijih svjetskih politologa i povjesničara, Francis Fukuyama. U nedavnom intervjuu ocijenio je da je Trump pogrešno procijenio kako će Iran reagirati na američko-izraelski napad i upozorio da bi se rat mogao pretvoriti u dug i opasan sukob.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Rat između SAD-a i Irana počeo je 28. veljače nakon zajedničkih američko-izraelskih zračnih napada na iranske vojne i nuklearne ciljeve. Trump je tada tvrdio da je operacija nužna kako bi se uklonila “neposredna prijetnja” koju, prema njegovim riječima, predstavlja iranski režim i njegov raketni program. Iran je uzvratio napadima projektilima i dronovima na američke baze i saveznike u regiji, čime se sukob brzo proširio po Bliskom istoku. 

"Trump očekivao brzu pobjedu"

Fukuyama kaže da je Trump u rat ušao s očekivanjem brze i odlučne pobjede.

"Kad je Trump pokrenuo napad zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, očito se nadao brzoj pobjedi, nečemu poput ishoda koji je postigao kada je s vlasti uklonio Nicolása Madura u Venezueli", rekao je.

No već prvog petka rata postalo je jasno da se sukob širi cijelom regijom. "Do petka, prvog petka rata, sukob se već proširio po Bliskom istoku, a Iran je ispaljivao projektile i dronove na američke saveznike i baze diljem Perzijskog zaljeva", rekao je.

Prema njegovim riječima, tada je postalo jasno da iransko vodstvo nema namjeru kapitulirati i da bi rat mogao potrajati tjednima, što je i sam Trump kasnije priznao.

"I Trump je priznao da iranski režim nema namjeru kapitulirati"

"Postalo je jasno da ono što je ostalo od iranskog vodstva nema namjeru kapitulirati i da bi se sukob mogao odužiti, kako je i sam Trump priznao, tjednima", rekao je Fukuyama.

Trump, kaže, nije reagirao onako kako bi reagirao oprezan politički lider. "Pametan vođa u takvoj situaciji pokušao bi smanjiti očekivanja i postaviti ostvariv ratni cilj", rekao je.

Primjer takvog cilja bio bi, dodaje, značajno oslabiti iransku sposobnost napada balističkim projektilima i dronovima. "To bi Trumpu dalo priliku da proglasi pobjedu i povuče se iz sukoba", rekao je Fukuyama.

"Umjesto toga, Trump je učinio suprotno", dodao je.

Povijest pokazuje ograničenja zračnog bombardiranja

Fukuyama upozorava da povijest pokazuje koliko je rijetko da samo zračno bombardiranje postigne jasan politički cilj. "Mogu se sjetiti samo dva slučaja u kojima je strateško bombardiranje samo po sebi postiglo jasan politički cilj", rekao je.

Prvi je, kaže, kapitulacija Japana nakon američkog nuklearnog bombardiranja 1945. godine. "Prvi je bio bezuvjetna predaja Japana na palubi USS Missourija nakon bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki", rekao je.

Podsjeća da su Sjedinjene Države tada bile spremne ubiti stotine tisuća civila bombardiranjem japanskih gradova te demonstrirati razornu novu vojnu sposobnost.

"To je uvjerilo japanskog cara i vodstvo da nema smisla nastaviti rat", rekao je. Drugi primjer, prema Fukuyami, bio je rat na Kosovu 1999. godine.

"Bombardranje Srbije potaknulo narodni ustanak protiv Miloševića"

"Drugi slučaj bio je Kosovo, gdje je Srbija bila napadnuta zračnim snagama NATO-a i na kraju je pristala popustiti u vezi s Kosovom", rekao je. No i u tom slučaju rezultat nije bio samo posljedica bombardiranja.

"To je uspjelo jer je napad potaknuo narodni ustanak protiv vlade Slobodana Miloševića", rekao je. Dodaje da je NATO i nakon toga morao rasporediti mirovne snage KFOR, koje su i danas prisutne u regiji.

Tri scenarija za Trumpa

Fukuyama smatra da će se Trump uskoro suočiti s teškim izborom ako Iran ne kapitulira. "Postoje tri mogućnosti", rekao je.

Prva je povlačenje uz proglašenje pobjede. "Prva je da Trump odustane, proglasi pobjedu i završi američke operacije, ostavljajući oslabljen, ali i dalje opasan iranski režim na vlasti", rekao je.

Druga opcija bila bi slanje kopnenih snaga u Iran. "Druga mogućnost je slanje kopnenih snaga, potez koji nosi očite opasnosti i u samom Iranu i politički unutar Sjedinjenih Država", rekao je.

Prema njegovim riječima, rat već sada nije popularan u američkoj javnosti, a slanje vojske u Iran učinilo bi ga još nepopularnijim. Treći scenarij bio bi daljnje širenje zračnih napada. "Treća mogućnost bila bi proširiti zračnu kampanju na sve širi raspon ciljeva", rekao je. To bi uključivalo napade na civilnu infrastrukturu.

Treća opcija znači golemu patnju za obične Irance

"To bi značilo gađanje postrojenja za desalinizaciju, elektroenergetske mreže i prometne infrastrukture", rekao je. Takva strategija, upozorava Fukuyama, uzrokovala bi ogromnu patnju običnim Irancima.

"Time bi se stvorila golema patnja za iranski narod koji Trump tvrdi da želi podržati", rekao je. Ako su većina vojnih ciljeva već neutralizirani, dodaje, daljnje bombardiranje gotovo neizbježno pogađa civile.

"Nakon što su većina vojnih ciljeva neutralizirana, daljnje bombardiranje neizbježno će pogoditi obične civile, kao što su Izraelci učinili u Gazi", rekao je.

"Sjedinjene Države bi, u biti, bombardirale ruševine", zaključio je.