IZRAEL je napao Iran bez realnog plana za promjenu režima, a očekivanja da bi zračni udari mogli potaknuti narodni ustanak temeljila su se na "pustim željama", a ne na čvrstim obavještajnim podacima, tvrdi više izraelskih sigurnosnih izvora. Iranski režim preživio je gotovo dva tjedna bombardiranja i atentat na ajatolaha Alija Hameneija, dok američki predsjednik Trump javno razmatra okončanje sve skupljeg rata, piše The Guardian.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Ako novo iransko vodstvo zadrži vlast, dugoročno mjerilo uspjeha sukoba mogla bi biti sudbina 440 kilograma obogaćenog uranija, koji je nakon američkih udara prošlog lipnja ostao zakopan pod planinom, navode bivši i sadašnji izraelski obrambeni i obavještajni izvori. Ta količina, dovoljna za više od 10 nuklearnih bojevih glava, mogla bi Iranu omogućiti da ubrza razvoj oružja ako materijal ostane u zemlji.

Ključnih 440 kilograma uranija

"Tih 440 kilograma uranija jedan je od najočitijih pokazatelja kako će ovaj rat završiti i hoće li biti uspješan", rekao je jedan bivši visoki izraelski obrambeni i obavještajni dužnosnik koji se bavio Iranom. "Moramo doći u poziciju da taj materijal bude ili izvan Irana, ili da na vlasti bude režim kojem možemo vjerovati da će ga čuvati na vrlo ozbiljan način."

Iranski tvrdolinijaši dugo tvrde da je nuklearno odvraćanje jedino jamstvo opstanka Islamske Republike. Nadmoćna vojna dominacija američkih i izraelskih snaga u ovom ratu vjerojatno će ojačati taj stav ako režim opstane.

SAD navodno razmatra slanje kopnenih snaga u visokorizičnu misiju osiguravanja uranija, a u predratnim pregovorima spominjala se i mogućnost da Iran preda obogaćeni uranij trećoj zemlji.

"Ovaj rat je igra s visokim ulozima jer bi, u slučaju uspjeha, u potpunosti promijenio Bliski istok nabolje", rekao je bivši dužnosnik. "Ali ako sve bombardiramo, a režim ostane na vlasti i zadrži tih 400 kilograma uranija, mislim da pokrećemo odbrojavanje do iranskog pokušaja da se domogne nuklearnog oružja."

Joab Rosenberg, bivši zamjenik voditelja istraživačkog odjela izraelske vojne obavještajne službe, bio je još izravniji, opisavši svaki ishod rata koji uranij ostavlja u iranskim rukama kao Pirovu pobjedu.

"Najgori ishod ovog rata bit će proglašenje pobjede u stilu lipnja 2025., čime bi iranski režim ostao oslabljen, ali s 450 kilograma obogaćenog uranija u rukama", objavio je na društvenim mrežama. "U tom će slučaju sto posto krenuti u izradu nuklearne bombe, a naša pobjeda pretvorit će se u naš poraz."

Novi vođa, veća nuklearna prijetnja?

Atentat na Alija Hameneija možda je čak i pogoršao nuklearnu prijetnju. Iako je ulagao goleme resurse u program koji se lako mogao prenamijeniti u vojne svrhe, desetljećima je odgađao konačnu odluku o izradi oružja. Stavovi njegovog sina i nasljednika, Mojtabe Hameneija, manje su poznati.

"Kod Alija Hameneija znali smo gotovo sve o njegovom načinu donošenja odluka. Radio je mnoge stvari koje su nas zabrinjavale i zato je i došlo do rata. Ali nikada nije donio odluku da pod svaku cijenu krene prema bombi", rekao je drugi bivši visoki obavještajni dužnosnik.

"Kod Mojtabe nisam siguran da imamo dovoljno znanja da procijenimo što će učiniti s nuklearnim programom. Mogao bi odmah krenuti prema bombi."

Uništenje postrojenja u izraelskim i američkim napadima odgodilo bi rad na nuklearnom oružju, ali čak i s ograničenim tehničkim kapacitetima, politička odluka o izradi bombe dugoročno bi povećala prijetnju Izraelu, dodao je izvor.

Unatoč tim rizicima, američko-izraelski rat ima široku podršku unutar izraelskog vojnog establišmenta, što odražava i potporu u izraelskom društvu, potvrdilo je za Guardian nekoliko sadašnjih i bivših dužnosnika. Nakon napada Hamasa 7. listopada 2023., izraelska vojska je kao prioritet postavila hitno uklanjanje neposrednih prijetnji, poput iranskog programa balističkih projektila.

Promjena režima kao "pusta želja"

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i Donald Trump započeli su rat pozivima na promjenu režima, čime je sukob za iranske vlastodršce odmah postao egzistencijalan. Neki od izraelskih stručnjaka s kojima je Guardian razgovarao kažu da nikada nije bilo realno očekivati da bi zračni napadi mogli srušiti iransku vladu.

"To je pusta želja", rekao je jedan obavještajni izvor. "Imali smo plan kako ukloniti balističke projektile, kako postupiti s nuklearnim postrojenjima i kako se nositi s vojnom industrijom u Iranu. Ali nikad nisam čuo da znamo kako provesti kampanju za promjenu režima iz zraka. Nikada nismo znali kako ući u glave 90 milijuna ljudi. Pa kako onda možemo procijeniti hoće li izaći na ulice ili ne? Mi se tome nadamo."

U siječnju je režim brutalno ugušio masovne protuvladine prosvjede, a od početka rata Netanyahu je više puta pozivao iranski narod na ustanak. Izrael tvrdi da cilja strukture unutarnje kontrole, poput dobrovoljačke policije Basidž, kako bi olakšao pobunu. Međutim, Sima Shine, stručnjakinja za Iran i bivša šefica istraživanja u Mossadu, smatra da je novi narodni ustanak tijekom rata bio krajnje nevjerojatan.

"Spadam među one koji ne misle da se promjena režima može postići bombardiranjem izvana", rekla je Shine. Ipak, ne isključuje da bi dugoročni učinci bombardiranja mogli dovesti do sloma vlade. "Nije sve crno-bijelo. Moguće je da će Iran iz rata izaći toliko slab, a situacija postati toliko krhka, da će to olakšati mogućnost promjena koje neće pokrenuti sam režim."

Vojni uspjesi bez političke koristi

Mnogi u izraelskoj obavještajnoj zajednici koji nisu očekivali promjenu režima ipak su podržali rat, smatrajući da zračni udari mogu uništiti iranske projektile i industriju te dodatno razoriti gospodarstvo. Davanje prednosti neposrednoj vojnoj dominaciji odražava utjecaj napada od 7. listopada 2023. na pristup nacionalnoj sigurnosti.

"Nakon 7. listopada Izrael više nije ista država. Politika se potpuno promijenila. Postoji nulta tolerancija, oko 70 do 80 posto Izraelaca nije spremno trpjeti nikakve besmislice od naših protivnika koji nas žele ubiti", rekao je jedan od dužnosnika. "Prvi prioritet IDF-a je zaštititi naše obitelji, a onda ćemo se baviti svime ostalim."

Gotovo dvotjedno bombardiranje uništilo je velik dio iranske vojne industrije, od projektila i tvornica do akademika i inženjera. "IDF je blizu završetka ove kampanje. To neće objaviti jer je odluka o kraju politička, ali s vojnog stajališta, ispunili su gotovo cijelu misiju", rekao je jedan od izvora.

Šteta će se popravljati godinama, što Izrael čini sigurnijim u bliskoj budućnosti, čak i ako režim opstane.

Uspostava zračne nadmoći nad golemom zemljom udaljenom više od 1000 kilometara još je jedan strateški uspjeh koji će Izraelu olakšati djelovanje u budućim sukobima. Ipak, unatoč vojnim pobjedama, Izrael se suočava s kritikama da ih ne uspijeva iskoristiti za političke ciljeve.

"Izrael nije voljan ni sposoban kapitalizirati svoja dramatična vojna postignuća i prijeći na politički aspekt izgradnje novih saveza", rekao je drugi bivši visoki dužnosnik. "Bojim se da ćemo ostati zaglavljeni u ovoj situaciji."