PARKINSONOVA bolest povezana je s mjerljivim promjenama u određenim imunosnim stanicama u krvi, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika iz KBC-a Zagreb, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković i Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević”.

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu npj Parkinson’s Disease izdavača Springer Nature. Autori navode da njihovi nalazi dodatno povezuju Parkinsonovu bolest s upalnim procesima izvan mozga i pomažu usmjeriti buduća istraživanja prema skupinama stanica koje se u toj bolesti najviše mijenjaju.

Bolest koja godinama napreduje u mozgu

Parkinsonova bolest najčešće se prepoznaje po tremoru, usporenosti pokreta i drugim motoričkim poteškoćama. No u mozgu se godinama prije pojave simptoma odvijaju procesi koji izvana nisu vidljivi.

Među njima su nakupljanje proteina alfa-sinukleina, propadanje živčanih stanica koje proizvode dopamin – ključan za kontrolu pokreta – te kronična upala u živčanom sustavu. Upravo je ta upala posljednjih godina u središtu znanstvenih istraživanja jer bi mogla imati važnu ulogu u razvoju i napredovanju bolesti.

Što su znanstvenici tražili u krvi

U ovom istraživanju znanstvenici su željeli utvrditi jesu li promjene povezane s upalom prisutne samo u mozgu ili se mogu uočiti i u ostatku tijela, posebno u krvi.

Mozak je inače zaštićen krvno-moždanom barijerom, koja djeluje kao svojevrsna kontrola prolaza između krvi i mozga. Kada je ta zaštita narušena, pretpostavlja se da obrambene stanice iz krvi lakše ulaze u mozak, što se povezuje s neurološkim bolestima.

Istraživači su zato analizirali dvije skupine imunosnih stanica: dendritične stanice, koje prepoznaju signale opasnosti i usmjeravaju obrambeni odgovor organizma, te CD4+ T-stanice, koje koordiniraju imunološku reakciju i sudjeluju u stvaranju imunološkog pamćenja.

Analiza na razini pojedinačnih stanica

Usporedili su uzorke krvi osoba s Parkinsonovom bolešću i kontrolnih ispitanika.

"Prvo smo ciljane imunosne stanice izdvojili iz krvi magnetskom separacijom, a zatim ih analizirali protočnom citometrijom i sekvenciranjem RNK na razini pojedinačne stanice. Ovaj pristup nam je omogućio da vidimo i rijetke podskupine koje se u prosječnim rezultatima lako izgube", rekla je Sarah Meglaj Bakrač s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koja je uz Katarinu Mandić s Instituta Ruđer Bošković prva autorica rada.

"Najjasniji nalaz bio je da postoji specifična skupina dendritičnih stanica i CD4 T-stanica koje se aktiviraju u imunosnim procesima osoba s Parkinsonovom bolešću", istaknula je dopisna autorica istraživanja doc. dr. sc. Antonela Blažeković s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Velika bioinformatička analiza podataka

Ključni dio istraživanja bila je i opsežna bioinformatička analiza kojom su znanstvenici pokušali razumjeti što se događa unutar pojedinih podtipova stanica.

Znanstvenice Instituta Ruđer Bošković Katarina Mandić i dr. sc. Anja Barešić analizirale su ekspresiju gena na razini pojedinačnih stanica kako bi otkrile koji su biološki procesi aktivni kod oboljelih.

"Koristile smo naše superračunalo kako bismo iz velike količine podataka – nekoliko desetaka tisuća stanica i gena – pouzdano izdvojile razlike između oboljelih i kontrolne skupine. Tako smo identificirale gene, podskupine stanica i biološke procese koji se najviše ističu u Parkinsonovoj bolesti", objasnile su Mandić i Barešić.

Ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki naglasio je da rezultati pokazuju kako Parkinsonova bolest nije povezana samo s promjenama u mozgu nego i s promjenama u imunološkom sustavu u krvi.

"Važno je naglasiti da naše istraživanje ne znači da je pronađena nova terapija, nego pokazuje gdje treba tražiti i koje se imunosne komponente u krvi posebno ističu u usporedbi oboljelih i kontrola", rekao je Borovečki.

Istraživanje je rezultat rada multidisciplinarnog tima liječnika, kliničara i istraživača iz više hrvatskih institucija.