TIJEKOM prva dva tjedna najnovijeg rata na Bliskom istoku, dok su američki i izraelski udari pogađali vojne i energetske objekte diljem Irana, jedno je mjesto ostalo znakovito pošteđeno.

Unatoč svojoj maloj površini, otok Harg gospodarska je žila kucavica Irana preko koje se odvija oko 90% izvoza sirove nafte, zbog čega svaki napad na njega nosi rizik od velike eskalacije sukoba. Međutim, Sjedinjene Države su u petak napale vojne objekte na otoku, a predsjednik Trump zaprijetio je i napadom na naftna postrojenja ako Iran nastavi blokirati Hormuški tjesnac, piše CNN.

Zašto je otok Harg toliko važan?

Otok Harg koraljnog je podrijetla, površinom otprilike trećinu Manhattana, a smješten je u Perzijskom zaljevu, samo 25 kilometara od iranske obale. Gotovo svakodnevno milijuni barela sirove nafte cjevovodima stižu na otok s glavnih iranskih polja poput Ahvaza, Maruna i Gachsarana. Zbog stroge vojne kontrole, Iranci ga nazivaju "Zabranjenim otokom".

Dugački gatovi otoka sežu u vode dovoljno duboke za prihvat supertankera, što ga čini ključnom točkom za distribuciju nafte. Otok je dugo bio presudan za iransko gospodarstvo. U dokumentu CIA-e iz 1984. navodi se da su njegova postrojenja "najvitalniji dio iranskog naftnog sustava, a njihov neprekidan rad ključan je za gospodarsku dobrobit Irana". Nedavno je izraelski oporbeni čelnik Yair Lapid izjavio da bi uništenje terminala "osakatilo iransko gospodarstvo i srušilo režim".

Prema podacima Reutersa, Iran opskrbljuje svijet s oko 4.5% nafte, proizvodeći 3.3 milijuna barela sirove nafte te 1.3 milijuna barela kondenzata i drugih tekućina dnevno. Prema portalu TankerTrackers.com, tankeri se na otoku ukrcavaju "bez prestanka od izbijanja rata". U tjednima koji su prethodili američko-izraelskim napadima, izvoz s Harg povećan je na gotovo rekordne razine. Kapacitet skladištenja na otoku procjenjuje se na oko 30 milijuna barela, a trenutačno je ondje uskladišteno oko 18 milijuna barela sirove nafte.

Što se dogodilo na Hargu?

Trump je u petak objavio da je američka vojska provela, kako je rekao, "jedno od najsnažnijih bombardiranja u povijesti Bliskog istoka" i uništila vojne ciljeve na otoku Harg. Snimka koju je objavio na društvenoj mreži Truth Social, a čiju je lokaciju potvrdio CNN, prikazuje američke udare na zračnu luku i pistu.

Jedan američki vojni dužnosnik rekao je za CNN da su napadi bili "velikih razmjera", ali da je naftna infrastruktura otoka izbjegnuta. Dodao je da su mete uključivale skladišta pomorskih mina, bunkere za projektile i druge vojne objekte. Iran je objavio da je na otoku zabilježeno više od 15 eksplozija, no da naftna infrastruktura nije oštećena, izvijestila je državna novinska agencija Fars. Trump je, međutim, zaprijetio napadom na naftna postrojenja ako Iran nastavi s blokadom prolaza brodova kroz Hormuški tjesnac.

Kakve bi bile posljedice napada?

Iran je poručio da će svaki napad na njegovu naftnu i energetsku infrastrukturu rezultirati osvetničkim udarima na postrojenja u regiji koja su u vlasništvu naftnih kompanija savezničkih SAD-u, prenijeli su iranski državni mediji. Umirovljeni američki brigadni general Mark Kimmitt rekao je za CNN da su američki udari podigli uloge u ratu. "Sada smo s eliminacije vojske i režima potencijalno prešli na pokušaj eliminacije gospodarske žile kucavice te zemlje", izjavio je Kimmitt.

Kimmitt smatra da SAD drži otok "taocem" kako bi osigurao da Iran dopusti prolazak brodova kroz Hormuški tjesnac, čija je blokada već uzrokovala nagli rast cijena sirove nafte. Ako naftna infrastruktura postane meta, Kimmitt je rekao da će "Iran nedvojbeno napasti ostatak infrastrukture na Bliskom istoku". "U tom trenutku, cijene nafte će se jednostavno oteti kontroli", dodao je.

Muyu Xu, viši analitičar za sirovu naftu u tvrtki Kpler, rekao je za CNN da bi Iranu, u slučaju napada na naftna postrojenja na Hargu, za obnovu mogli trebati mjeseci, ako ne i više od godinu dana. "Iran se i dalje suočava sa zapadnim sankcijama, ne može osigurati dovoljno sredstava, tehnologije ni stručnosti. Bilo bi im teško izvesti obnovu", dodao je Xu, napominjući da bi najveće posljedice vjerojatno osjetila Kina kao glavni kupac iranske nafte.

Što slijedi?

Analitičari smatraju da bi Iran mogao dodatno eskalirati sukob ispunjenjem prijetnje o napadu na naftnu infrastrukturu diljem regije. Već je napao skladišta nafte u Omanu i Bahreinu, saveznicima SAD-a, te je gađao naftne tankere i teretne brodove u Perzijskom zaljevu. Iranska revolucionarna garda također je zaprijetila da će, u slučaju napada na iranske energetske objekte, regionalnu naftnu i plinsku infrastrukturu "pretvoriti u plamen".

Napadi na Harg dogodili su se u trenutku kad je SAD najavio slanje jedinice za brzo djelovanje s oko 2500 marinaca i mornara na Bliski istok. Umirovljeni general Kimmitt spomenuo je mogućnost da te snage okupiraju otok Harg. Još nije jasno za što će ta postrojba marinaca biti korištena.

Takve se postrojbe tradicionalno koriste za misije poput velikih evakuacija i amfibijskih operacija koje uključuju desant s broda na obalu. Stručnjaci također navode da bi pokušaj zauzimanja otoka Harga zahtijevao značajan broj kopnenih snaga, što je potez na koji se Trumpova administracija dosad nije bila spremna odlučiti.