BELGIJSKI premijer Bart De Wever našao se na udaru kritika zbog poziva na normalizaciju odnosa s Rusijom kako bi se ponovno osigurale jeftine zalihe energenata. Potez flamanskog nacionalističkog čelnika izazvao je oštre reakcije u Belgiji i šire nakon što je u subotu izjavio da bi EU trebala postići dogovor s Rusijom, piše The Guardian.

De Wever je u intervjuu za belgijske novine L’Echo rekao kako Europa gubi na svim frontama. "Moramo okončati sukob u europskom interesu", izjavio je. "Istovremeno moramo normalizirati odnose s Rusijom i ponovno osigurati pristup jeftinoj energiji. To je zdrav razum.

U privatnim razgovorima europski mi čelnici govore da sam u pravu, ali nitko se to ne usuđuje reći naglas." Prema njegovim riječima, baciti Rusiju na koljena bilo bi moguće samo uz "stopostotnu potporu Sjedinjenih Država", dodavši kako je Washington ponekad bliži Vladimiru Putinu nego Volodimiru Zelenskom.

Oštre reakcije

Belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot brzo se ogradio od premijerovih izjava. "Rusija odbija europsko sudjelovanje za pregovaračkim stolom. Inzistira na maksimalističkim zahtjevima", rekao je Prévot, član centrističke stranke iz De Weverove koalicije.

"Sve dok je tako, svaki razgovor o normalizaciji smatrat će se znakom slabosti koji potkopava europsko jedinstvo, a ono nam je potrebnije no ikad." Zaključio je kako bi popuštanje pritiska značilo "davanje Putinu upravo onoga što želi."

Komentirajući izjave u ponedjeljak, litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys podsjetio je na zahtjeve koje je Rusija postavila 2021. godine, neposredno prije invazije na Ukrajinu.

Ti su zahtjevi uključivali uklanjanje svih NATO-ovih postrojbi i naoružanja iz zemalja koje su u Savez ušle nakon 1997., što bi se odnosilo na veći dio istočne Europe, uključujući Poljsku, baltičke i balkanske zemlje.

"Znamo za njihove zahtjeve iz 2021. godine. Oni se ne bi ticali samo Ukrajine, nego i nas, raspoređivanja snaga i mnogočega drugog. Zato moramo skupiti snagu", rekao je Budrys. Dodao je kako očekuje pozitivan ishod razgovora s Rusijom tek kada Europa bude imala "jače adute", spomenuvši kao primjer korištenje zamrznute ruske imovine, koja se većinom nalazi upravo u Belgiji.

U suprotnosti s politikom Europske unije

Ovo nije prvi put da se De Wever sukobljava s politikom EU. Imao je ključnu ulogu u blokiranju prijedloga da se zamrznuta ruska imovina iskoristi za pomoć Ukrajini, tvrdeći da bi Belgija mogla biti odgovorna za povrat novca u slučaju pravnih tužbi.

Čelnici EU-a umjesto toga su dogovorili zajam od 90 milijardi eura za financiranje ukrajinskih ratnih napora i javnih financija, no taj plan trenutno koči Mađarska.

De Weverova sklonost povratku jeftinoj ruskoj energiji također je u izravnoj suprotnosti s planovima EU. Unija je u prosincu dogovorila postupno ukidanje uvoza svog ruskog plina do studenog 2027. i potvrdila cilj prekida uvoza ruske nafte do kraja iste godine.

Povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen izjavio je u ponedjeljak novinarima kako je važno držati se tih ciljeva. "Predugo smo ovisili o ruskoj energiji, što je Putinu omogućilo da nas energetski ucjenjuje i da energiju koristi kao oružje protiv nas", rekao je, naglasivši kako bi bila "pogreška ponoviti ono što smo radili u prošlosti."