VATIKANSKI žalbeni sud proglasio je nevažećim postupak u "suđenju stoljeća", što predstavlja snažan udarac nasljeđu pape Franje i vatikanskim tužiteljima koji su na optuženičku klupu izveli kardinala i još nekoliko osoba zbog navodnih financijskih zločina.

U presudi na 16 stranica sud je zaključio da su i Franjo i vatikanski tužitelji počinili proceduralne pogreške koje poništavaju izvornu optužnicu protiv kardinala Angela Becciua i ostalih te nalažu novo suđenje. Sud je odredio da novo suđenje počne 22. lipnja.

Odvjetnici obrane poručili su da je riječ o iznimno važnoj, ako ne i povijesnoj odluci, jer znači da je vatikanski sud zaključio kako jedan papin akt nema pravni učinak.

Veliki udarac tužiteljstvu

Presuda je pobjeda za obranu i velik udarac za vatikanske tužitelje, koji su pokušavali spasiti svoj slučaj. Presude iz 2023. protiv Becciua i drugih u Vatikanu predstavljane su kao dokaz papine spremnosti da se obračuna s financijskim nepravilnostima u Svetoj Stolici.

Becciuovi odvjetnici tvrde kako ova odluka potvrđuje njihove ranije tvrdnje da je obrana od početka bila u nepovoljnom položaju.

"To pokazuje da smo od prvog trenutka bili u pravu kada smo upozoravali na kršenje prava na obranu i tražili da se poštuje zakon kako bi se osiguralo pošteno suđenje", rekli su njegovi odvjetnici Fabio Viglione i Maria Concetta Marzo u priopćenju.

Sporna investicija u Londonu

Becciuu se sudilo nakon što je bio optužen da je sudjelovao u spornom ulaganju oko 350 milijuna eura vatikanskog novca u luksuznu nekretninu u Londonu, pri čemu je, prema tužiteljima, došlo do velikih gubitaka, manipulacija i izvlačenja novca kroz provizije i naknade.

Osuđen je za pronevjeru i dobio kaznu od pet i pol godina zatvora. Sud je osudio još osam optuženika za pronevjeru, zlouporabu položaja, prijevaru i druga kaznena djela te odredio da moraju platiti višemilijunske odštete Svetoj Stolici.

Svi optuženi tvrdili su da su nevini i uložili žalbe nakon dvogodišnjeg suđenja koje je otvorilo niz neugodnih otkrića o Vatikanu, uključujući navodne otkupnine islamističkim militantima, interne obračune i špijunažu.

Sud prihvatio ključne argumente obrane

Tijekom suđenja obrana je tvrdila da tužitelji nisu dostavili sve dokaze, čime su prekršili pravo na pošteno suđenje. Dio dokumenata bio je redigiran, a neki dokazi, uključujući zapise s mobitela ključnog svjedoka, nisu predani obrani.

Obrana je također tvrdila da su četiri tajna dekreta koje je Franjo potpisao, a kojima su tužiteljima dane široke ovlasti, kršila prava optuženih jer nikada nisu bila objavljena. Za njih su saznali tek neposredno prije početka suđenja.

Žalbeni sud zaključio je da jedan od papinih dekreta, koji je omogućio tužiteljima da djeluju bez nadzora istražnog suca, ima snagu zakona, ali da nije imao pravni učinak jer nije bio objavljen. Također je utvrđeno da je nedostavljanje svih dokaza obrani poništilo izvornu optužnicu.

Moguće dalekosežne posljedice

Odluka bi mogla imati široke posljedice za novo suđenje jer dovodi u pitanje postupke tužitelja temeljene na ovlastima koje im je dao Franjo. Među njima je i uhićenje posrednika Gianluigija Torzija u lipnju 2020., koji je deset dana bio zadržan u vatikanskim prostorijama bez optužnice i naloga suca, uz oduzimanje njegovih uređaja.

Odvjetnici obrane pozdravili su odluku. "Povijesna odluka žalbenog suda, koji je prvi put u povijesti Vatikana proglasio papinski reskript ništavnim zbog neobjavljivanja, po našem mišljenju znači potpunu ništavost cijele istrage i suđenja", istaknuli su odvjetnici Massimo Bassi i Cataldo Intrieri.

"Uvjereni smo da ćemo brzo doći do završetka postupka uz oslobađajuću presudu u većini točaka", dodali su.

Sud, kojim predsjeda nadbiskup Alejandro Arellano Cedillo, naložio je tužiteljima da do 30. travnja dostave svu dokumentaciju u izvornom obliku. Obrani je dan rok do 15. lipnja za pripremu prijedloga prije početka novog suđenja 22. lipnja.