SJEDINJENE Države potiču Siriju da razmotri slanje snaga u istočni Libanon kako bi pomogle u razoružavanju Hezbolaha, no Damask oklijeva s takvom misijom zbog straha od uvlačenja u širi bliskoistočni rat i poticanja sektaških napetosti, otkrilo je pet izvora upoznatih s tim pitanjem, piše Reuters.

Ovaj prijedlog sirijskoj vladi, saveznici SAD-a, odražava pojačane napore za razoružavanje Hezbollaha, koji je 2. ožujka otvorio vatru na Izrael u znak podrške Iranu i time izazvao izraelsku ofenzivu u Libanonu. O toj su ideji američki i sirijski dužnosnici prvi put razgovarali prošle godine, potvrdila su dva sirijska dužnosnika i još dva izvora upoznata s raspravama.

Prekogranična operacija

Američki dužnosnici ponovno su aktualizirali ideju otprilike u vrijeme kada su SAD i Izrael započeli rat protiv Irana. Dvojica sirijskih dužnosnika izjavila su da je američki zahtjev stigao neposredno prije početka rata, dok zapadni obavještajni izvor tvrdi da se to dogodilo odmah nakon što je počeo.

Reuters je razgovarao s ukupno deset izvora, šestoricom sirijskih dužnosnika i vladinih savjetnika, dvojicom zapadnih diplomata, jednim europskim dužnosnikom i jednim zapadnim obavještajnim izvorom. Svi su potvrdili da sirijska vlada, predvođena sunitskim islamistima, oprezno razmatra prekograničnu operaciju, ali još nije donijela odluku.

Podaci o američkom poticanju sirijske operacije u istočnom Libanonu i sirijskom oklijevanju dosad nisu bili objavljeni. Glasnogovornik američkog State Departmenta odbio je komentirati "privatne diplomatske razgovore" i uputio je Reuters na sirijsku i libanonsku vladu.

Damask nudi jamstva Libanonu

Unatoč povijesnom neprijateljstvu prema Hezbollahu i Teheranu, koji su se borili na strani Bashara al-Assada tijekom sirijskog građanskog rata od 2011. do 2024., sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa postupa oprezno otkako su 28. veljače započeli američko-izraelski zračni udari na Iran.

Jedan visoki sirijski dužnosnik rekao je da su se Damask i njegovi arapski saveznici složili da Sirija treba ostati izvan rata i poduzimati isključivo obrambene mjere. Damask je od početka veljače rasporedio raketne jedinice i tisuće vojnika na granici s Libanonom, navodeći da je riječ o obrambenim mjerama.

Sirijska ministarstva vanjskih poslova i informiranja nisu odgovorila na upite za komentar. Iz ureda libanonskog predsjednika su, odgovarajući na pitanja Reutersa, poručili da nisu primili nikakav "nagovještaj ili obavijest od SAD-a, Zapada, arapskih zemalja ili Sirije" o američko-sirijskim razgovorima o mogućoj prekograničnoj operaciji.

Sigurnosni izazovi

Libanonski predsjednik Joseph Aoun razgovarao je sa Sharaaom bilateralno, te trilateralno uz sudjelovanje francuskog predsjednika. U tim je razgovorima, kako navodi ured predsjednika, Sharaa poručio da Sirija poštuje suverenitet Libanona i da nema planova za intervenciju.

Navodi se i da Libanon koordinira sa Sirijom granična pitanja, ali da s Damaskom nikada nije razgovarao o Hezbollahu. Libanonska vojska priopćila je da su kanali koordinacije sa Sirijom ostali otvoreni "u okviru rješavanja graničnih pitanja i zajedničkih sigurnosnih izazova", s ciljem sprječavanja napetosti i osiguravanja stabilnosti u pograničnom području.

Premijer Nawaf Salam izjavio je kako mu je Sharaa rekao da "jačanje vojne prisutnosti duž sirijsko-libanonske granice ima za cilj isključivo jačanje kontrole granice i održavanje unutarnje sirijske sigurnosti" te je naglasio važnost nastavka koordinacije.

Aoun vodi politiku usmjerenu na razoružavanje Hezbollaha, no Beirut postupa oprezno s obzirom na moćan arsenal te organizacije i značajnu podršku koju uživa među libanonskim šijitima. Sharaa je izjavio da podržava Aounove napore za razoružavanje Hezbollaha.

Damask vidi rizik od iranskog napada

Visoki sirijski dužnosnik rekao je da je Washington dao zeleno svjetlo za operaciju u istočnom Libanonu kako bi pomogao Libanonu razoružati Hezbollah - kada za to dođe vrijeme. No Damask je svjestan rizika, koji uključuju moguće iranske raketne napade i potencijalne nemire među manjinskim šijitima, što bi ugrozilo napore za stabilizaciju Sirije nakon prošlogodišnjeg sektaškog nasilja.

Dvojica zapadnih diplomata također su potvrdila da je Washington odobrio ideju sirijske prekogranične operacije protiv Hezbollaha. Zapadni obavještajni izvor i europski dužnosnik izjavili su da su SAD zatražile od sirijske vojske da preuzme aktivniju ulogu u suzbijanju Hezbollaha u Libanonu, uključujući i moguću invaziju na istok zemlje.

Isti izvori navode da je sirijsko vodstvo oprezno po pitanju ulaska u Libanon jer bi to moglo rasplamsati bilateralne napetosti. Sirijski vojni dužnosnik rekao je da konačna odluka o bilo kakvoj operaciji unutar Libanona još nije donesena, ali da opcija intervencije u slučaju sukoba između libanonske države i Hezbollaha ostaje otvorena.

Sirijska dominacija pod Assadima

Sirija je pod vlašću obitelji Assad dugo dominirala Libanonom. Poslala je vojsku 1976. godine tijekom građanskog rata koji je trajao od 1975. do 1990., na poziv tadašnjeg predsjednika Suleimana Frangieha, te je kontrolirala libanonsku poslijeratnu politiku sve do povlačenja 2005. godine.

Bilo kakva nova sirijska intervencija mogla bi potaknuti sektaške napetosti i u Siriji i u Libanonu, zemljama koje su dom mozaiku vjerskih zajednica, uključujući sunite, kršćane, Druze i šijite. U intervjuu za libanonsku televiziju MTV 13. ožujka, glasnogovornik sirijskog Ministarstva obrane, brigadni general Hassan Abdel Ghani, rekao je da je gomilanje snaga na granici obrambena mjera.

Naveo je da postoji visoka razina koordinacije s libanonskom vojskom te da predsjednik Sharaa podržava uspostavu vlasti libanonske države nad cijelim teritorijem Libanona. Prošlog tjedna, sirijska vojska priopćila je da su topničke granate Hezbollaha pale u pogranično selo.

Hezbollah je objavio da je odbio izraelski pokušaj infiltracije u Libanon iz istog sela, dok su izraelski dužnosnici rekli da nemaju saznanja o takvoj operaciji. Sirijska vojska je kao odgovor priopćila da "razmatra odgovarajuće opcije za poduzimanje potrebnih radnji".