"RAT na Bliskom istoku imat će globalne posljedice. Val domino efekta tek je započeo. Utjecat će na sve, bez obzira na bogatstvo, vjeru ili rasu", napisao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči sinoć na X-u. Najbolje su to spoznali u Norveškoj, čiji je čuveni "naftni fond" od početka godine izgubio gotovo 100 milijardi eura vrijednosti, ali i u ostalim nordijskim zemljama.

Razvoj događaja pratite na Indexu

Norveški naftni fond završio je prošlu godinu s vrijednošću od 21.268 milijardi norveških kruna ili 1923 milijarde eura. Jučer je vrijednost fonda iznosila 1830 milijardi eura. Gubitak je gotovo isključivo posljedica izraelsko-američkog napada na Iran, odnosno rata na Bliskom istoku koji se rasplamsao nakon 28. veljače.

Norveški naftni fond izgubio milijarde

"Naftni fond pretrpio je trostruki udarac. Vrijednosti obveznica su pale, vrijednosti dionica su pale, a kruna je ojačala. To dosta govori o šokovima na tržištu. Naftni fond dugo je profitirao od povećanih vrijednosti dionica i obveznica te slabe krune. Ali prije ili kasnije morale su se dogoditi i neke nepovoljne situacije", rekao je za norveški poslovni portal E24 Dane Cekov, analitičar nordijske investicijske banke Sparebank1 Markets.

Vrijednost fonda određuje koliko novca od nafte norveška vlada može potrošiti svake godine. Potrošnja je propisima ograničena na tri posto vrijednosti fonda godišnje. Norveška vlada ove godine očekuje 579 milijardi kruna, oko 5,2 milijarde eura, proračunskih prihoda iz naftnog fonda, no nastavi li se globalna kriza zbog rata na Bliskom istoku, prihodi će biti manji.

Sinoć se s dramatičnim vijestima oglasio i Anko van der Werff, izvršni direktor SAS-a, drugog najvećeg avioprijevoznika, nakon Norwegian Groupa, u nordijskom području, rekavši da se cijena goriva udvostručila u samo desetak dana i da je otkazivanje slabije popunjenih letova neminovno.

SAS otkazuje letove, cijene rastu

"Otkazali smo nekoliko stotina letova tijekom ožujka, a u travnju ćemo ih otkazati najmanje tisuću. Iako pokušavamo apsorbirati povećanje troškova koliko god možemo, ovo je šok koji izravno pogađa zrakoplovnu industriju. Ipak, treba znati da imamo oko 800 letova dnevno, tako da ovo nisu neke drastične mjere", rekao je Van der Werff za Dagens Industri.

Rastuće cijene nafte uzrokovale su povećanje troškova prosječnog SAS-ova leta za 50 eura po putniku, dok su transatlantski letovi poskupjeli za oko 250 eura po putniku. Gorivo čini blizu 30 posto cijene leta, a povećanje troškova teško je nadoknaditi. Čak trećina europskog mlaznog goriva dolazi iz zemalja Perzijskog zaljeva. Van der Werff stoga upozorava da će SAS morati povisiti cijene ako kriza potraje.

"Cijeli europski zrakoplovni sustav pogođen je iznenadnim i snažnim poskupljenjem goriva. Najveći izazov je neizvjesnost o tome koliko će dugo takva situacija trajati, zbog čega je SAS, kao i mnogi drugi avioprijevoznici, jednostavno morao odmah reagirati", rekla je SAS-ova glasnogovornica Alexandra Lindgren Kaoukji za švedski televizijski kanal TV4.

Skuplja nafta i zastoj u Hormuškom tjesnacu donose povećanje troškova i za brojne dobavljače za zrakoplovnu industriju. Mnogi vode svoje poslovanje s Bliskog istoka i moraju se usredotočiti na evakuaciju svojeg osoblja u druga područja.

Poskupljenje na crpkama i upozorenja ekonomista

"To znači poremećaje koji bi mogli trajati još dugo nakon što se proizvodnja i transport nafte ponovno pokrenu, čak i kad bi rat završio sutra. Moje iskustvo od 26 godina u zrakoplovnoj industriji govori mi da je bolje pripremati se i donositi odluke na temelju takvog scenarija, nego obrnuto", rekao je Van der Werff.

Cijene naftnih derivata znatno su porasle i na benzinskim crpkama širom nordijske regije. U posljednjih desetak dana benzin je poskupio oko 20 centi, a dizel i do 40 eurskih centi. Zaliha ima dovoljno i opskrba tržišta neće biti ugrožena još mjesecima, no stanovništvo osjeća cjenovni pritisak i traži državnu intervenciju.

Neke danske političke stranke čak predlažu trajno smanjenje poreznog opterećenja za fosilna goriva, no danska ministrica gospodarstva Stephanie Lose kaže da u obzir dolaze samo privremene olakšice. Lose ne želi da građani to shvate kao poticaj da više koriste osobna vozila, a manje javni prijevoz.

"Imamo izvanrednu situaciju na Bliskom istoku, što se može osjetiti u osobnim financijama Danaca. Ali mislim da ne bismo trebali trajno smanjiti poreze na benzin i dizel. To bi jako otežalo odmak od fosilnih goriva i postizanje naših klimatskih ciljeva", rekla je Lose za dansku javnu radioteleviziju.

Izvjestan je rast kamatnih stopa

U većem dijelu nordijskog područja i dalje vladaju zimski klimatski uvjeti, pa veće cijene fosilnih goriva utječu i na poskupljenje električne energije i grijanja. Osim toga, analitičari upozoravaju da su počele rasti cijene cijelog niza drugih strateški važnih proizvoda i sirovina, poput plastike, metala, čelika i umjetnih gnojiva.

"Počinjem se prilično brinuti. Ako ne bude jasnog smirivanja sukoba u sljedećih tjedan dana, što zasad uopće nije na vidiku, gospodarske posljedice bit će značajne. Izvjesno je ponovno podizanje kamatnih stopa i snažan pad potrošnje kućanstava i ulaganja tvrtki zbog zabrinutosti za budućnost", rekao je Jens Magnusson, glavni ekonomist švedske banke SEB.