ČAK 94 POSTO švedskih građana smatra da treba pomoći Hrvatskoj u slučaju oružanog napada, pokazuje nedavno opsežno istraživanje javnog mišljenja. Nasuprot tome, samo 60 posto ispitanika podržava slanje švedskih vojnika u obranu Sjedinjenih Američkih Država. Rezultati ispitivanja ukazuju da je podrška snažno povezana sa stupnjem demokracije u drugim članicama NATO-a.

Otkako je od veljače 2022. godine, odnosno od početka ruske invazije na Ukrajinu, svijetom zavladala nestabilnost, u javnosti se često raspravlja o famoznom članku 5 Sjevernoatlantskog ugovora, osnivačkog dokumenta NATO-a, koji propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom i na sve ostale članice, koje su dužne pomoći napadnutoj zemlji.

Bitne razlike u spremnosti na pružanje pomoći

Članak 5, međutim, ne znači da svaka članica bezuvjetno mora poslati vlastite vojne postrojbe u obranu tuđeg suvereniteta. NATO izričito navodi da pomoć može, ali ne mora, uključivati oružanu silu, odnosno saveznice same određuju koje će korake poduzeti.

Vjerojatno presudni faktor u upućivanju oružanih snaga u inozemstvo, u europskim članicama NATO-a, bila bi podrška javnosti. Švedsko ispitivanje javnog mišljenja o vojnim angažmanima u inozemstvu pokazuje da postoji nekoliko članica NATO-a koje švedski građani nisu spremni braniti.

Turska, Mađarska i Sjedinjene Američke Države ostale bi bez potpore u slučaju rata kad bi se pitalo švedske građane. Razloga za zabrinutost imaju i Albanija, Rumunjska i Slovačka, dok samo tri posto ispitanika smatra da ne treba poslati vojsku u pomoć susjednim nordijskim zemljama.

Nepopularnost Turske vjerojatno se može objasniti činjenicom da je ta zemlja pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i Stranke pravde i razvoja (AKP) duže vrijeme tijekom 2022. blokirala švedsko članstvo u NATO-u.

Trump srušio američki rejting

Mađarska se vjerojatno doživljava na sličan način zbog autoritarne vlasti premijera Viktora Orbána i njegove stranke Fidesz te njegovih bliskih veza s Rusijom. A američki predsjednik Donald Trump uspio je srušiti rejting svoje zemlje u inače snažno amerikaniziranom švedskom društvu.

Hrvatska je u ovoj anketi prošla odlično. Samo šest posto švedskih građana ne podržava slanje vojske na hrvatski teritorij u slučaju neprijateljske agresije, isto kao i u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Grčke. Zanimljivo je da su Slovenija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora na grafikonu iza Hrvatske.

I opća podrška NATO-u čini se snažnom. Čak 89 posto ispitanika općenito smatra da bi Švedska trebala braniti drugu zemlju NATO-a ako bude napadnuta. Suprotno tome, stav da bi druge članice NATO-a trebale braniti Švedsku u slučaju napada podržava 94 posto Šveđana.

Istraživanje se temelji na nacionalno reprezentativnom uzorku od 3750 ljudi starijih od 16 godina. Proveo ga je SOM Institut za istraživanje javnog mišljenja pri Sveučilištu u Göteborgu. Riječ je o dugogodišnjem istraživačkom programu koji se provodi svake godine od 1986., a prati stavove, navike i ponašanje stanovnika Švedske. Rezultati se često citiraju u medijima, politici i akademskim analizama.