ZRAKOPLOVNA industrija pogođena je najtežom krizom od pandemije koronavirusa. Rat na Bliskom istoku prizemljio je brojne letove, izbrisao više od 50 milijardi dolara tržišne vrijednosti najvećih svjetskih prijevoznika i stvorio prijetnju nestašice goriva, piše Financial Times.

Poskupljenje goriva diže cijene karata

Kako sukob ulazi u četvrti tjedan, čelnici zrakoplovnih kompanija upozoravaju na teške posljedice za sektor, koji se suočava s dugoročnim rastom cijena nafte, poremećajima u ključnim zračnim lukama u Zaljevu i mogućim padom globalne potražnje.

Putnici na linijama daleko izvan Bliskog istoka u idućim će se mjesecima suočiti s drastičnim poskupljenjem karata jer avioprijevoznici nastoje zaštititi svoje profite. Cijena mlaznog goriva, koje čini trećinu troškova zrakoplovnih tvrtki, udvostručila se otkako su SAD i Izrael prošlog mjeseca, u veljači, pokrenuli napade na Iran te i dalje raste.

Iako mnogi prijevoznici imaju mehanizme zaštite od promjena cijena nafte, direktori upozoravaju da će ih nagli skok cijene goriva ovog ožujka prisiliti na podizanje cijena karata.

"Gorivo je značajno poskupjelo i nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali ovo je otišlo još dalje", izjavio je Kenton Jarvis, glavni izvršni direktor easyJeta, dodavši da sukob predstavlja najteži udarac za industriju otkako je pandemija 2020. zatvorila zračni promet.

Panika među investitorima

Kao pokazatelj zabrinutosti ulagača, tržišna kapitalizacija 20 najvećih zrakoplovnih tvrtki koje kotiraju na burzi smanjila se za otprilike 53 milijarde dolara od početka rata, prema izračunima FT-a. Investitori su također pojačali oklade na daljnji pad cijena dionica. Niskotarifni europski prijevoznik Wizz Air sada je tvrtka čije su dionice najčešća meta takvih oklada na londonskoj burzi, a na meti se našao i easyJet.

Kriza je uslijedila nakon razdoblja snažnog oporavka potražnje poslije pandemije, tijekom kojeg je nekoliko zrakoplovnih tvrtki zabilježilo rekordne profite. Unatoč tome, direktori su oprezni oko toga može li potražnja podnijeti znatno više cijene karata.

Carsten Spohr, glavni izvršni direktor Lufthanse, rekao je kako strahuje da bi više cijene dugoročno mogle smanjiti potražnju, ali je istaknuo da najveća njemačka zrakoplovna tvrtka nema drugog izbora nego podići cijene. "Naša prosječna dobit po putniku iznosi oko 10 eura. Nema šanse da možemo apsorbirati tolike dodatne troškove", rekao je.

Zaljevski prijevoznici najteže pogođeni

Kao znak da se poremećaji šire cijelim sektorom, zrakoplovne tvrtke pripremaju krizne planove za slučaj nestašice mlaznog goriva. Ben Smith, glavni izvršni direktor Air France-KLM-a, potvrdio je da tvrtka provodi planove za rješavanje problema u opskrbi, što uključuje i smanjenje letova prema dijelovima Azije.

Čelnici zrakoplovnih tvrtki slažu se da je epicentar krize u Zaljevu, gdje su tri državna diva - Emirates, Etihad i Qatar - bila prisiljena drastično srezati svoje redove letenja zbog zatvaranja zračnog prostora i sloma turizma u regiji.

"Za prijevoznike na Bliskom istoku ovo je ogromna kriza", rekao je Willie Walsh, čelnik udruge zrakoplovnih prijevoznika IATA i bivši šef British Airwaysa, dodavši da je kriza ipak manjih razmjera od one koja je pogodila industriju tijekom pandemije. "Ovo više nalikuje na probleme u transatlantskom prometu nakon 11. rujna, kada je potražnja za tim letovima značajno pala", dodao je.

S obzirom na razmjere poremećaja, Andrew Charlton, voditelj konzultantske tvrtke Aviation Advocacy, smatra da će nacionalni prijevoznici u Zaljevu vjerojatno trebati financijske injekcije od svojih državnih vlasnika. "Ako ste zrakoplovna tvrtka bez državne potpore, naći ćete se u velikim problemima", rekao je.

Poremećaji u teretnom prometu i pogled u budućnost

Poremećaj se proširio i na teretni zračni promet jer se roba iz globalnog brodskog prijevoza, koji je također u kaosu, preusmjerava na zrakoplove, što dovodi do preopterećenja nekih zračnih luka. Primjerice, roba koja stiže u zračnu luku u Ženevi prevozi se cestom do Pariza jer su zrakoplovi koji polijeću iz Švicarske puni, navodi Giovanni Russo, voditelj operacija u ženevskoj zračnoj luci.

Dok se industrija nosi s posljedicama sukoba, Jarvis, čelnik easyJeta, očekuje da će se cijene dionica zrakoplovnih prijevoznika brzo oporaviti nakon završetka rata. "Cijena dionica svih zrakoplovnih tvrtki pala je od početka sukoba", dodao je. "Mislim da će oni koji se klade na pad vrijednosti dionica vrlo brzo zatvoriti svoje pozicije čim se objavi bilo kakvo primirje."