TRUMPOVA administracija tiho razmatra predsjednika iranskog parlamenta kao mogućeg partnera, pa čak i budućeg vođu Irana, dok predsjednik SAD-a signalizira zaokret od vojnog pritiska prema pokušaju dogovora o završetku sukoba.

Mohammad Bagher Galibaf, 64-godišnji političar koji je više puta prijetio SAD-u i njegovim saveznicima odmazdom, za barem dio ljudi u Bijeloj kući predstavlja osobu s kojom bi se moglo razgovarati. Dvojica dužnosnika administracije potvrdila su za Politico da ga dio Trumpova tima vidi kao nekoga tko bi mogao voditi Iran i pregovarati s Trumpovom administracijom u sljedećoj fazi rata.

Bijela kuća ipak se zasad ne želi vezati uz jedno ime. Kako navode isti izvori, cilj je testirati više mogućih kandidata i vidjeti postoji li netko unutar sustava tko je spreman na dogovor. "On je vrlo ozbiljna opcija. Među najjačim je kandidatima, ali moramo ih testirati i ne smijemo srljati", naveo je jedan dužnosnik administracije i dodao da nikakva odluka još nije donesena.

Bijela kuća: SAD neće pregovarati preko medija

Interes administracije da pronađe pregovaračkog partnera pokazuje da Washington traži izlaz iz sve dublje krize s Iranom, koja je potresla svjetska tržišta, podigla cijene nafte i ponovno otvorila strahove od inflacije.

Istodobno se nameće i ključno pitanje, nakon što su SAD i Izrael teško oslabili vrh u Teheranu, tko će i što doći nakon toga. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je: "Ovo su osjetljivi diplomatski razgovori i Sjedinjene Države neće pregovarati preko medija."

Donald Trump jučer je natuknuo da se komunicira s "vrlo čvrstim" ljudima unutar Irana te poručio da će uslijediti petodnevna pauza u "svim vojnim napadima na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu" dok Teheran i Washington vode diplomatske razgovore.

Trump je javno objavio petodnevnu odgodu udara na iransku energetsku infrastrukturu, dok je Iran službeno zanijekao da su ikakvi izravni pregovori održani. Reuters je prenio da je Galibaf Trumpove tvrdnje nazvao "lažnim vijestima" kojima se želi manipulirati tržištem nafte.

Plan sličan kao u Venezueli

Drugi veliki Trumpov interes, prema riječima jednog od dužnosnika, jest nafta. Ne želi uništiti otok Harg, glavno iransko naftno čvorište, jer se nada da bi budući iranski vođa mogao pristati na dogovor, tako da novim vlastima ponudi opstanak u zamjenu za suradnju i povoljan aranžman oko nafte.

"Sve se svodi na to da se postavi netko poput Delcy Rodríguez u Venezueli i da mu se kaže: 'Ostavit ćemo te ondje. Nećemo te rušiti. Surađivat ćeš s nama. Dat ćeš nam dobar dogovor, prvi dogovor oko nafte'", objasnio je za Politico taj dužnosnik.

No uvjerenje da Trump može izabrati sljedećeg iranskog vođu kao što zamišlja da je to učinio u Venezueli, kod nekih Trumpovih saveznika izaziva skepsu. Smatraju da je takvo razmišljanje preuranjeno, pa i naivno.

"Dobro je ako se razgovori vode preko posrednika i dobro je da se počelo razmišljati o izlazu iz ove situacije. Ali Iran je pokazao da može podnijeti udarac i svejedno nam stvarati ozbiljne probleme. Neće samo tako popustiti i dati Trumpu svoju naftu", uvjerena je osoba bliska predsjednikovu timu za nacionalnu sigurnost.

Galibaf je godinama u samom vrhu sustava

Još jedna osoba koja je u kontaktu s Bijelom kućom, dužnosnik iz jedne zaljevske zemlje, smatra da Trump možda preuveličava napredak pregovora kako bi sebi stvorio prostor za povlačenje vlastitog ultimatuma od 48 sati.

U tom je ultimatumu u subotu navečer zaprijetio da će bombardirati iranske elektrane ako Teheran u roku od 48 sati ne otvori Hormuški tjesnac. "Definitivno kupuje vrijeme i pokušava stabilizirati tržišta. Teže je procijeniti pokušava li ozbiljno pronaći izlaz ili namjerno postavlja nerealne zahtjeve kako bi Iran rekao 'ne'", naveo je taj dužnosnik.

Dio analitičara sumnja i da bi Galibaf bio poslušan partner kakvim ga neki možda zamišljaju. Riječ je o bivšem gradonačelniku Teherana i dugogodišnjem čovjeku iz samog vrha sustava.

"Galibaf je tipičan čovjek iznutra: ambiciozan i pragmatičan, ali u temelju privržen očuvanju iranskog islamističkog poretka. Zato je malo vjerojatno da bi Washingtonu ponudio bilo kakve stvarno važne ustupke", rekao je Ali Vaez iz nevladine organizacije International Crisis Group.

"A čak i kad bi bio spreman testirati granice, iranski vojni establišment i šira sigurnosna elita gotovo sigurno bi ga ograničili. Nakon američkih i izraelskih poteza raspoloženje u Teheranu nije fleksibilno, nego duboko nepovjerljivo. Sustav u cjelini ne vidi razlog da vjeruje kako bi Trump ili Izrael poštovali bilo kakav budući dogovor", dodao je.

Pahlavija ne smatraju realnom opcijom

Unatoč tome, mnogi u administraciji i dalje na Venezuelu gledaju kao na model onoga što bi još moglo biti moguće u Iranu. Upravo zato se prognani oporbeni političar Reza Pahlavi u Washingtonu ne smatra realnom opcijom. Dvojica dužnosnika tvrde da administracija vjeruje da on unutar Irana nema stvarni legitimitet.

"A sad, hoćete li postaviti Rezu Pahlavija? Bože, ne. Odrastao je vani. To je zadnje što ondje želite postaviti. To bi značilo kaos", rekao je prvi dužnosnik za Politico. Drugi je potvrdio da Pahlavi "nije opcija o kojoj se razgovara".

Umjesto toga, fokus je, dodaje isti izvor, na ljudima koji već imaju moć unutar sustava, odnosno na traženju iranskih ekvivalenata čavistima, političkom pokretu nazvanom po bivšem venezuelskom vođi Hugu Chavezu. U Iranu ta potraga sve se više usmjerava prema predsjedniku parlamenta.

Galibaf je jučer zanijekao bilo kakve pregovore sa SAD-om, ali ljudi iz Trumpove administracije njegove su izjave odbacili kao poruke namijenjene unutarnjoj publici. Iran je u međuvremenu doista javno zanijekao da se vode pregovori sa SAD-om, dok su američke tvrdnje o "produktivnim razgovorima" ostale bez potvrde iz Teherana.

"U fazi smo testiranja, pokušavamo doista vidjeti tko se može uzdići, tko se želi uzdići, tko pokušava uzdići. A onda ćemo, kako se netko izdigne, napraviti brzi test i, ako je radikalan, maknut ćemo ga", najavio je prvi dužnosnik.