PROŠLOG tjedna u kina je stigao "Projekt Spasitelj" (Project Haily Mary), znanstveno-fantastični avanturistički film u kojem Ryan Gosling glumi znanstvenika čiji je zadatak spasiti svijet. Film je već zaradio pohvale kritike i spominje se kao ozbiljan kandidat za Oscara sljedeće godine.

No, ovo nije prvi film koji prikazuje Goslinga u svemiru. Prije osam godina glumac je utjelovio stvarnog astronauta u filmu koji je, unatoč odličnim recenzijama, nepravedno podbacio na kino blagajnama i bio zanemaren od strane Akademije filmskih umjetnosti i znanosti. Riječ je, naravno, o filmu "Prvi čovjek" (First Man).

U "Prvom čovjeku" Gosling tumači Neila Armstronga, a radnja detaljno prati godine koje su prethodile misiji Apollo 11, kao i samo lansiranje, istovremeno prikazujući privatne i profesionalne žrtve koje su Armstrong, njegova obitelj i kolege podnijeli.

Film je ponovno spojio Goslinga s redateljem Damienom Chazelleom, s kojim je radio na hitu "La La Land", a Chazelleu je to bio prvi projekt nakon što je osvojio Oscara za najbolju režiju.

Danas se "Prvi čovjek" uglavnom pamti kao propali kandidat za Oscara, iako je riječ o jednom od najboljih filmova te godine, kao i o dirljivoj ljudskoj drami o tome kako znanost, iako nepredvidiva, može ostvariti čuda. Upravo ga to čini savršenim filmom za gledanje uz "Projekt Spasitelj", piše MovieWeb.

Kontroverza koja ga je koštala uspjeha

"Prvi čovjek" premijerno je prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu 29. kolovoza 2018., prije široke distribucije 12. listopada iste godine. S obzirom na ponovnu suradnju Chazellea i Goslinga, Universal Pictures se nadao da će film biti njihov glavni adut za Oscare.

Međutim, samo dva dana nakon premijere, film se našao usred kulturološkog rata jer se pročulo da ne prikazuje scenu u kojoj astronauti postavljaju američku zastavu na Mjesec. Ovu odluku kritizirali su republikanski senator Marco Rubio i predsjednik Donald Trump.

Iako je američka zastava prikazana u više kadrova u NASA-inim prostorijama pa čak i na Mjesecu, činjenica da nedostaje sama scena Armstrongovog postavljanja zastave brzinom munje se proširila konzervativnim medijima i društvenim mrežama, koje su film pokušale prikazati kao "neamerički".

Snažna konkurencija

Time je od filma odbijen dio publike koji bi inače kupio ulaznicu. "Prvi čovjek" je u prvom vikendu prikazivanja završio na trećem mjestu ljestvice gledanosti, iza filmova "Venom" i "Zvijezda je rođena", kojima je to bio drugi tjedan u kinima.

Unatoč sjajnim kritikama, uključujući 87 % pozitivnih ocjena na stranici Rotten Tomatoes i uvrštavanje na brojne liste najboljih filmova 2018., slab rezultat na blagajnama natjerao je Universal Pictures da odustane od velike kampanje za Oscara.

Umjesto toga, studio je značajna sredstva uložio u promociju filma "Zelena knjiga: Vodič za život", koji je netom prije osvojio nagradu publike na festivalu u Torontu. Ta se odluka isplatila, jer je "Zelena knjiga" kasnije osvojila Oscara za najbolji film.

Zanemaren na dodjelama nagrada

Iako je "Prvi čovjek" bio nominiran i osvojio je Oscara za najbolje vizualne efekte, zaslužio je puno više pažnje na 91. dodjeli nagrada Akademije. Zapravo, bio je najveća žrtva te dodjele. Teško je shvatiti kako su filmovi poput "Čovjek iz sjene", "Bohemian Rhapsody" i "Zelena knjiga" nominirani za najbolji film, a "Prvi čovjek" nije.

Izvedba Ryana Goslinga u ulozi Neila Armstronga trebala mu je donijeti nominaciju za Oscara. No, njegova tiha, suzdržana i suptilna gluma očito je bila previše diskretna za glasače Akademije te godine. Oni su prednost dali prenaglašenim izvedbama, poput Vigga Mortensena u "Zelenoj knjizi", Christiana Balea u "Čovjeku iz sjene" ili konačnog pobjednika, Ramija Maleka u filmu "Bohemian Rhapsody".

Upravo je "Bohemian Rhapsody" možda bio najveći protivnik "Prvog čovjeka". Unatoč nevjerojatnom dizajnu zvuka, koji savršeno dočarava užas prvih probnih letova i stavlja gledatelja u poziciju hrabrih astronauta, "Prvi čovjek" je izgubio Oscare i za montažu i za montažu zvuka, koje je osvojio film o grupi Queen.

Tome treba dodati i izostanak nominacije za Linusa Sandgrena za najbolju fotografiju, čiji je intimni rad kamerom i pseudo-dokumentaristički pristup dao filmu poseban pečat. To je zanemarivanje tim veće što "Prvi čovjek" sadrži jedan od najimpresivnijih prijelaza s formata 2.39:1 na IMAX format 1.43:1 tijekom sekvence na Mjesecu.

Sumnja u znanost

Čak i bez nagrada koje je trebao dobiti, "Prvi čovjek" jedan je od najboljih filmova 2010-ih. Gosling je izvanredan i pruža možda svoju najbolju dramsku ulogu tog desetljeća. Sporedna glumačka postava također je nevjerojatna. Claire Foy, koja glumi Neilovu suprugu Janet, ostvarila je vjerojatno najbolju ulogu karijere, što je velik kompliment s obzirom na njenu Emmyjem nagrađenu ulogu kraljice Elizabete u seriji "Kruna".

Film je zapravo duel između Goslinga i Foy, pri čemu Goslingov prikaz Armstrongove stoičke prirode postaje izvor sukoba u njihovu braku. "Prvi čovjek" je jednako drama o njihovom odnosu koliko i film o misiji Apollo 11.

Film je ispunjen nizom sjajnih karakternih glumaca u sporednim ulogama - imena koja publika možda ne zna, ali lica svakako prepoznaje. Kyle Chandler, Jason Clarke, Christopher Abbott, Ciarán Hinds i Corey Stoll kao savršeni Buzz Aldrin samo su neki od njih.

Osim Chazelleove izvanredne režije i vrhunskih izvedbi, ono što "Prvog čovjeka" čini tako sjajnim jest njegova temeljna poruka. Film ovaj epski povijesni događaj temelji na dubokim ljudskim emocijama - smrti kćeri obitelji Armstrong, koja je oboljela od raka, služi kao suptilna pokretačka snaga.

Posvećenost misiji Apollo 11 i težnja za napretkom u znanosti, matematici i inženjerstvu prikazani su kao svojevrsni svjetovni ispit vjere. Može li čovječanstvo hodati po Mjesecu u vrijeme kada nijedan lijek ne može zaustaviti rak? Ako može, možda će znanost i medicina jednog dana pobijediti i bolesti koje se danas smatraju neizlječivima. Uostalom, i ideja o hodanju po Mjesecu nekoć se smatrala nemogućom.

Zašto su ova dva filma savršen par

"Prvi čovjek" je odličan pratitelj filma "Projekt Spasitelj". Dok je "Prvi čovjek" suptilan, prigušen i suzdržan, u skladu s duhom 1950-ih i 60-ih, "Projekt Spasitelj" je blockbuster 21. stoljeća s otvorenom mješavinom sarkazma i iskrenosti. Ipak, oba filma govore o snazi ljudskog duha, važnosti znanstvenih istraživanja i o tome kako nas međusobne veze čine jačima.

U oba filma skupina ljudi surađuje kako bi postigla ono što se smatralo nemogućim - od hodanja po Mjesecu do spašavanja Sunca i cijelog čovječanstva. Sve to naglašava važnost znanosti, inženjerstva i matematike, područja koja stvaraju bolju budućnost, a koja su se posljednjih godina našla na udaru kritika.