NAKON što je prošli petak i subotu jaka oluja nazvana Deborah poharala Zagreb i uzrokovala goleme štete, dio komentatora na društvenim mrežama zapitao se je li možda sječa šuma na Medvednici povećala brzine vjetrova koji su u nekim dijelovima grada mjestimično dosezali 120 km/h.

Kratak odgovor na ovo pitanje glasio bi: šume mogu ublažiti udare vjetra, ali na malom području u šumama ili blizu njih.

Kako planine djeluju na vjetrove?

Za bolje razumijevanje ovog odgovora, potrebno je prvo shvatiti kako Medvednica utječe na vjetrove. Planine ne usmjeravaju samo oblake i oborine, nego snažno oblikuju i vjetrove koji se spuštaju niz njihove padine.

Kad zračna masa naiđe na planinu, na privjetrinskoj strani, u ovom slučaju na zagorskoj, prisilno se diže, pritom se hladi i često stvara oblake i kišu, da bi se potom na zavjetrinskoj strani spustila, zagrijala i isušila. Taj proces stoji iza takozvanog fenskog učinka, poznatog po toplim, suhim i često vrlo snažnim silaznim vjetrovima poput fohna u Alpama ili chinooka u Sjevernoj Americi.

Ubrzavanje vjetrova

No reljef ne djeluje samo kroz temperaturu i vlagu, nego i mehanički. Naime, zrak se niz padinu može ubrzavati zbog gravitacije, a uske doline i klanci mogu ga kanalizirati i pojačati, pa ponekad nastaju vrlo snažni udari. U tu skupinu vjetrova, među ostalim, spadaju tzv. katabatički vjetrovi, koji nastaju kada se hladan i gust zrak noću slijeva niz padinu.

Slično je i s burom kod koje hladan zrak s kopna prelazi planinski greben i potom se silovito obrušava prema moru.

Utjecaj šuma

Novi uvidi iz brojnih meteoroloških i ekoloških studija pokazuju da krčenje šuma na planinskim padinama može imati mjerljiv utjecaj na vjetrove i oluje. Naime, šume mijenjaju način na koji se vjetar kreće, ubrzava i udara pri tlu. U nekim slučajevima, to može značiti razliku između jake i razorne oluje na lokalnoj razini.

Jedna studija iz 2024. provedena na Andama pokazala je da površina preko koje vjetar prolazi igra važnu ulogu u njegovoj jačini. Kad je padina prekrivena šumom, krošnje i debla stvaraju otpor koji usporava strujanje i "razbija" ga u turbulenciju. Ako se šuma ukloni, taj otpor nestaje pa zrak lakše klizi niz padinu, što može dovesti do bržih i snažnijih udara vjetra pri tlu.

Jedna studija provedena 2022. pokazala je da značajke okoliša, poput hrapave površine vegetacije, utječu na brzinu vjetra i turbulenciju u prizemnom sloju atmosfere.

"Zaštitni pojas vegetacije, kao vrsta prirodne vjetrobrane, stvara otpor nadolazećem strujanju zraka i prisiljava vjetar da smanji brzinu", pišu u studiji autori. Kad se šuma ukloni, događa se suprotno. Tlo postaje aerodinamički "glatkije", pa zrak lakše klizi uz padinu i niz nju.

Efekt je lokalan

No, treba istaknuti da ne postoje dokazi da krčenje šuma samo po sebi stvara oluje, niti da povećava snagu velikih ciklonskih sustava.

Jedna njemačka studija iz 2021. pokazala je da šuma može značajno usporiti vjetar, ali samo na vrlo ograničenom prostoru. Unutar šume brzine su niže zbog otpora koji stvaraju krošnje i debla, dok se na njezinu rubu često može dogoditi i suprotno - mjestimično dolazi do naglog pojačanja vjetra i veće turbulencije. Međutim, ti efekti brzo slabe s udaljenošću, pa se već nakon relativno kratkog razmaka strujanje vraća na uobičajene vrijednosti karakteristične za otvoreni teren. Drugim riječima, šuma djeluje kao lokalna "kočnica" i preoblikuje vjetar u svojoj neposrednoj blizini, ali ne mijenja bitno njegovu snagu na većim udaljenostima.

Jedno istraživanje provedeno u Finskoj pokazalo je da u blizini tla "šume mogu smanjiti brzinu vjetra na trećinu vrijednosti dobivene modelima koji uzimaju u obzir samo reljef. Istodobno, turbulencija se lokalno može povećati i do šest puta".

Zaštita šuma u slučaju Zagreba

Pročelnica Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Maja Telišman Prtenjak, ističe da je utjecaj šuma ograničen. "Učinak šuma može biti koristan za stanovništvo koje živi u neposrednom pojasu kraj ruba šume, no drveće ne može zaštititi one koji žive dalje, primjerice u novom Zagrebu", kaže.

"Zapravo vi šumom ne možete spriječiti nalete jakog vjetra, već će ih gusta šuma podići od tla iznad zone krošnji na kojoj će vjetrovi jače puhati i to lokalno. Gusta šuma povećava hrapavost površine i predstavlja novu površinu tla za jaki vjetar te podiže veće brzine vjetra na veće visine". navodi naša sugovornica".

"U takvim okolnostima na njihovom udaru naći će se objekti na većim visinama. Važno je isto spomenuti da od najniže površine brzina vjetra najčešće raste s visinom. Pritom je važna i visina objekata koje želite zaštititi - je li to neka kuća, neko poljoprivredno dobro, park, ljudi, prometnica ili nešto treće. Drugim riječima, šuma predstavlja odgodu, ali ne smanjuje brzinu vjetra generalno. Zato se rade burobrani, koji pružaju zaštitu na određenoj razini, površini neke ceste, mosta i sl.", tumači.

Iza stabala vjetar se može i pojačati

Iako guste šume predstavljaju zaštitu za niske objekte koji su neposrednoj blizini, pojedinačna stabla nemaju taj efekt. Telišman Prtenjak kaže da ona stvaraju neujednačeno strujanje zraka kao i dovoljno razmaknute zgrade u prostoru.

"Tada se iza stabala, odnosno zgrada, mogu pojaviti efekti pojačavanja udara vjetra, ovisno o smjeru naleta, jer zrak se ne kreće ravno već je često kanaliziran, pa ubrzava, ili može zbog raznih objekata biti vrtložan", kaže zagrebačka geofizičarka.

Posljedice klimatskih promjena

Klimatolozi već godinama upozoravaju da bi se posljedice klimatskih promjena mogle očitovati u smanjenju broja olujnih događaja, ali i u povećanju njihove jačine. Telišman Prtenjak kaže da se na našim prostorima predviđa manji broj nastanka ciklona.

"Međutim njihov intenzitet, u smislu jačine vjetra, količina oborina ili pojava tuče, mogao bi se povećati. S obzirom na to da se radi o vremenskim pojavama koje ne možemo lako kontrolirati, koje su uzrokovane sinoptičkim strukturama od nekoliko stotina kilometara, jedina zaštita na lokalnom terenu je gradnja koja je prilagođena za jače udare vjetra, te česta provjera zdravlja drveća i šuma. Odvodnja oborinskih voda svakako bi trebala imati u vidu pojave bujičnih poplava", poručuje Telišman Prtenjak.

Šumari ne krče šume

Razgovarali smo s više stručnjaka za šumarstvo i svi se slažu da šume, a time i način na koji se njima gospodari, ne mogu imati značajan utjecaj na jake olujne vjetrove poput onih kojima smo nedavno svjedočili.

Utjecaj šumskog pokrova na kretanje zraka, kažu, postoji, ali je ograničen i uglavnom se odnosi na slabije do umjereno jake vjetrove i to na vrlo malom, lokalnom području. Kod jačih udara, kakvi prelaze osmi stupanj Beaufortove ljestvice (60-75 km/h), vjetar već postaje destruktivan i za samo drveće.

Stručnjaci pritom naglašavaju da razlike u strukturi šume, vrsti drveća i načinu gospodarenja mogu utjecati na lokalne efekte, ali ne i na širu sliku, osobito ne na razini cijelog grada poput Zagreba u podnožju Medvednice.

Dodaju i da se u Hrvatskim šumama ne upravlja kroz krčenje, nego kroz održivo gospodarenje u kojem se uklanjaju pojedina stabla, dok šuma kao cjelina ostaje očuvana. Ističu da su mogući pojedinačni propusti ili ilegalne sječe, no tvrde da se oni ne događaju u opsegu koji bi mogao utjecati na vjetrove ili olujne sustave.