ASTRONOM, edukator i popularizator znanosti Ante Radonić, uvjeren je da će se ljudi do kraja ovog desetljeća vratiti na Mjesec, a u sljedećem i poletjeti prema Marsu. U razgovoru je objasnio tko vodi u novoj svemirskoj utrci, zašto je važan Mjesečev južni pol te se osvrnuo na najveće zagonetke svemira, poput tamne tvari i tamne energije, ali i na stvarne prijetnje poput udara asteroida, piše HRT.

Svemirska utrka Kine i SAD-a za povratak na Mjesec

Radonić smatra da je povratak ljudi na Mjesec siguran do kraja ovog desetljeća, a u toj utrci Kina trenutno ima prednost. "Znamo da Kina ima najbolju strategiju povratka na Mjesec. Njihova strategija razvoja svemirske letjelice je najbolja. Najavili su da će do 2030. biti na Mjesecu, no kako rade vrlo postupno i solidno, moguće je da će ondje biti već 2029.", rekao je.

S druge strane, NASA-ina strategija nije bila dobra zbog nedostatka novca za mjesečev brod. Radonić podsjeća da je za vrijeme administracije predsjednika Obame SAD odustao od puta na Mjesec, da bi s prvim mandatom predsjednika Trumpa povratak bio ponovno najavljen, ali bez povećanja proračuna.

Usporedbe radi, 1969. NASA je imala daleko veći budžet, a ključan je bio i politički rivalitet Hladnog rata. "Čim su se prvi ljudi spustili na Mjesec, nakon prve dvije ekspedicije, proračun je naglo počeo padati, pa se polako odustajalo od nekih misija Apollo. Tri misije su isključene, no ipak se šest od sedam pokušaja ekspedicija uspjelo spustiti i donijeti 383 kg uzoraka", objasnio je.

Neriješena pravna pitanja u svemiru

Radonić ističe kako je svemirsko pravo područje koje treba hitno regulirati. Iako je većina zemalja još 1967. pod okriljem UN-a potpisala sporazum prema kojem nitko ne može svojatati nebeska tijela, mnoga pitanja ostala su neriješena.

"Nije pravno riješeno pitanje baza na Mjesecu i iskorištavanja resursa, ne samo na Zemljinom satelitu nego ni na asteroidima. Treba donijeti mnoge propise, ali ljudi će se teško o tome složiti", smatra on.

Kao primjer navodi NASA-ine propise kojima se želi zaštititi šest lokacija na kojima su šetali astronauti. "Oni žele da nitko ne poremeti te stope koje su ostale kao neki fosili. Ljudi su ondje hodali prije više od 50 godina, a kako tamo nema atmosfere ni vjetra, tragovi su ostali netaknuti. NASA to želi sačuvati kao muzej", rekao je.

Južni pol Mjeseca ključan je za buduće baze

Današnje zanimanje usmjereno je na južni pol Mjeseca, prvenstveno zbog resursa.

"Detekcije iz orbite pokazale su da u području polova, najviše oko južnog, ima jako puno vodenog leda. To je najvažniji resurs. Ako nađete vodeni led, imate vodu za piće. Elektrolizom je možete rastaviti na vodik i kisik, pa imate i gorivo, oksidator i kisik za disanje. Imate sve najvažnije da ne morate te resurse dopremati sa Zemlje", poručio je Radonić.

Zato je, kaže, važno imati bazu blizu južnog pola. Stratezi u vodećim svemirskim agencijama smatraju da će doći vrijeme gradnje baza za dulji, pa i trajni boravak ljudi na Mjesecu, po uzoru na Međunarodnu svemirsku postaju. "U ovom trenutku dok razgovaramo, u orbiti je desetero astronauta - sedmero na Međunarodnoj postaji i troje Kineza na njihovoj postaji", naglasio je.

Istraživanje Marsa se nastavlja, a rover Curiosity ondje je aktivan još od 2012. godine. Za NASA-u je povratak na Mjesec ključan korak za put prema Marsu jer će se ondje razvijati potrebna tehnologija.

"Ne sumnjam da će jednog dana ljudi moći doći do Marsa. Pitanje je samo vremena, koliko trebamo čekati i koliki će se rizik preuzeti za putovanje koje će trajati pola godine u jednom smjeru. S tehničke strane bit će moguće poslati ljude na Mars u sljedećem desetljeću, ali problem je kada ćemo biti spremni vratiti ih natrag", rekao je Radonić.

Zagonetke tamne tvari i energije

Posljednjih dvadesetak godina znanstvenici pokušavaju objasniti pojmove tamne energije i tamne tvari. Budući da se svemir ubrzano širi, mora postojati energija suprotna gravitaciji.

"Znanost tek treba dokazati je li to zaista tamna energija ili možda gravitacija u nekim drugim uvjetima djeluje drugačije nego što smo navikli. Možda ipak treba nadograditi teoriju slavnog Alberta Einsteina", dodao je. Jednaka je zagonetka i tamna tvar.

"Ta je tvar nevidljiva, ništa ne emitira ni ne reflektira. Ne znamo jesu li to jako sitne čestice koje ne možemo detektirati, a svugdje su oko nas, ili posebni objekti koje ne vidimo", objasnio je. "Kad se zbroje ukupna masa i energija, ispada da je najviše tamne energije, zatim tamne tvari, a tek oko 4.9 posto je poznata materija od koje smo sačinjeni", poručio je.

Potraga za životom i prijetnje iz svemira

U potrazi za životom izvan Sunčevog sustava polazi se od toga da su kemijski elementi svugdje isti. "Znamo da je ugljik jako pogodan za složene molekule. Možda bi bio i silicij, ali vidimo da njegovi spojevi nisu tako stabilni. No, naravno, apsolutno se računa na to da život može biti i potpuno drugačiji", ističe Radonić.

Osim potrage za životom, čovječanstvo se suočava i s prijetnjama, poput udara asteroida. Podsjetio je na događaj iz 2013. iznad Čeljabinska. "Problem je bio što je taj asteroid došao iz dnevnog dijela neba pa ga nitko nije mogao spaziti na vrijeme. Asteroide otkrivamo noću, ali ako dolaze iz smjera Venerine orbite, teško ih je otkriti", upozorio je. Dodao je da će NASA-in satelit s tom svrhom biti lansiran za otprilike godinu i pol.

Svoju dugogodišnju strast objašnjava jednostavno: "Ako nešto volite, ako mislite da vam to ide dobro i u tome uživate, dobijete želju da o tome još više učite". Upravo zato smatra ključnim poticati mlade na zanimanje za svemirska istraživanja. "To ih potiče da zavole matematiku, fiziku, kemiju, biologiju. Što više znaju o tome, dobiju želju da saznaju više ne samo o znanosti i tehnologiji nego i o društvenim znanostima", zaključio je Radonić.