IAKO će biti teško, a prema važećem američkom zakonodavstvu vjerojatno i nemoguće da američki predsjednik Donald Trump izvede Sjedinjene Države iz NATO-a, to ne znači da savez, koji je donedavno bio simbol moći Zapada, u praksi već nije mrtav.

Trump razmatra povlačenje

Donald Trump je tijekom svojeg prvog mandata kritizirao NATO, govoreći da je savez "zastario" i optužujući članice da "varaju SAD jer ne troše dovoljno za obranu", ali retoriku je dodatno zaoštrio u posljednje vrijeme.

Na početku godine dodatno je podrivao temelje NATO-a izjavama o mogućnosti američkog preuzimanja Grenlanda, teritorija Kraljevine Danske, čime je otvorio pitanje odnosa prema teritorijalnom integritetu među saveznicima. Tada su druge članice NATO-a rasporedile vojno osoblje na otok.

Usred rata s Iranom i rastućih napetosti na Bliskom istoku, Trump je u intervjuu za Telegraph rekao da ozbiljno razmatra povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a, nakon što se savez nije pridružio njegovom ratu protiv Irana. "NATO me nikad nije impresionirao. Oduvijek sam znao da je to papirnati tigar, a to, usput, zna i Putin", rekao je.

Trump je frustriran

Dio analitičara smatra da Trump koristi prijetnju izlaskom kao pregovarački alat, posebno u kontekstu dugogodišnjih pritužbi da europske zemlje ne izdvajaju dovoljno za obranu. No drugi upozoravaju da je situacija sada drukčija. Za razliku od ranijih sporova, aktualni kontekst uključuje rat s Iranom, destabilizaciju ključnih energetskih ruta i otvorene nesuglasice unutar zapadnog saveza.

Trump je očito frustriran što članice NATO-a nisu htjele sudjelovati u misiji zaštite plovidbe u Hormuškom tjesnacu. Iako su saveznici već navikli na njegove impulzivne i često nepredvidive poteze, u ovom slučaju on pokazuje određenu dosljednost.

Može li Trump formalno povući Ameriku iz NATO-a?

No Donald Trump će vrlo teško moći formalno povući Sjedinjene Države iz NATO-a. Prema članku 13. povelje NATO-a, svaka država članica može istupiti iz saveza godinu dana nakon što to najavi. Ironično, ta se najava upućuje upravo Vladi Sjedinjenih Američkih Država, koja potom obavještava ostale članice. Detalj je to koji jasno pokazuje koliko je američka uloga ugrađena u same temelje saveza.

Američko zakonodavstvo takav potez ipak uvelike otežava. Zakon o nacionalnoj obrani iz 2024., koji je potpisao predsjednik Joe Biden, zabranjuje predsjedniku da povuče SAD iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili akta Kongresa. Trump bi mogao tvrditi da je raskid ugovora isključiva ovlast izvršne vlasti, no takav bi potez izazvao veliku sudsku bitku i vjerojatno ustavnu krizu, piše The Atlantic.

Odluku teško može progurati

CNN piše da ni uz jedinstvenu podršku republikanaca Trump ne bi mogao progurati odluku bez glasova demokrata, najmanje 14 njih, pod uvjetom da su svi republikanski senatori prisutni.

Prema izvješću Kongresne istraživačke službe, ako predsjednik pokuša jednostrano povući SAD iz NATO-a, stvar bi mogla završiti na sudu. "Ako bi Trump pokušao povući se iz NATO-a bez odobrenja Kongresa, prekršio bi statut", rekao je Curtis A. Bradley s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Chicagu.

... ali može zatrovati bunar

Senator Thom Tillis, vodeći republikanac u dvostranačkoj skupini promatrača NATO-a u Senatu, u ožujskom intervjuu za ABC-jevu emisiju "This Week" rekao je da "nije istina da Trump može izaći iz NATO-a bez Kongresa", ali je kazao i još nešto važno.

"Predsjednik Sjedinjenih Država ne može se povući iz NATO-a. No, može 'zatrovati bunar'. Može savez učiniti praktično nefunkcionalnim ako to želi", kaže.

SAD ne mora bezuvjetno braniti napadnutu članicu

I u toj izjavi sažeta je srž cijele priče. Cijeli smisao NATO-a počiva na članku 5, odredbi prema kojoj se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. U članku se navodi da će, ako se takav napad dogodi u Sjevernoj Americi ili Europi, svaka članica pomoći napadnutom savezniku poduzimanjem "akcija koje smatra potrebnim".

Riječ je o političkom i vojnom jamstvu koje je desetljećima služilo kao temelj odvraćanja i razlog postojanja tog obrambenog saveza. Iako se klauzula često povezuje s vojnom intervencijom, ugovor ne zahtijeva od saveznika da pruže izravnu vojnu potporu. Svaka država sama odlučuje kako će reagirati, što otvara prostor političkoj interpretaciji i izbjegavanju stvarne intervencije.

Trump može smanjiti prisutnost američkih trupa u Europi

Bloomberg piše da je jedan od radikalnijih poteza povlačenje američkog nuklearnog kišobrana koji pomaže u zaštiti Europe od potencijalnih agresora.

Trump bi mogao povući američkog veleposlanika i ostalo osoblje iz sjedišta NATO-a ili otkazati američko sudjelovanje u vojnim vježbama ili programima razmjene obavještajnih podataka. Mogao bi odlučiti zaštititi samo saveznike koji ispunjavaju ciljeve obrambene potrošnje, ali i smanjiti prisutnost američkih trupa u Europi, kojih sada ima oko 100.000.

Treba reći i da je u listopadu američka vojska objavila da će oko 3000 vojnika iz 101. zračnodesantne divizije završiti misiju u Rumunjskoj, pisao je Reuters. Zapovjedništvo američke vojske pokušalo je uvjeriti saveznike da se ne radi o početku povlačenja, no mnogi dužnosnici i vojni analitičari to su protumačili kao znak dubljeg slabljenja američke prisutnosti

Zakon Trumpa donekle ograničava

Treba pritom istaknuti da Zakon o nacionalnoj obrambenoj autorizaciji iz 2026. uvodi određena ograničenja na sposobnost predsjednika da oslabi ulogu NATO-a. Propisuje, među ostalim, da Sjedinjene Države ne mogu smanjiti broj svojih snaga u Europi ispod 76.000 vojnika na razdoblje dulje od 45 dana bez ispunjavanja posebnih uvjeta.

Primjerice, ministar obrane mora potvrditi Kongresu da je takav potez u interesu nacionalne sigurnosti, a Washington je obvezan konzultirati saveznike.

Bloomberg napominje da takva ograničenja ne isključuju mogućnost zaobilaženja. Administracija može preraspodijeliti sredstva unutar izvršne vlasti ili premještati snage bez formalnog povlačenja, čime se operativna prisutnost može smanjiti bez izravnog kršenja zakona.

NATO je već praktički mrtav

Ključno pitanje nije može li američki predsjednik formalno povući Sjedinjene Države iz NATO-a, nego može li savez učiniti nefunkcionalnim bez formalnog izlaska. A to je ono što Trump već i radi. Drugim riječima, NATO možda pravno opstane, ali bez povjerenja u američku zaštitu njegova temeljna svrha zbog koje je osnovan, a to je odvraćanje, ozbiljno je narušena.

Zato se može reći da je NATO praktički mrtav i da je Trump ustvari već postigao svoj cilj. Ivo Daalder, stalni predstavnik SAD-a u sjedištu NATO-a od 2009. do 2013., za Guardian je rekao da je ozbiljna šteta savezu već učinjena.

"Ovo je daleko najgora kriza s kojom se NATO ikada suočio. Vojni savezi su, u svojoj srži, utemeljeni na povjerenju: povjerenju da ćete, ako me napadnu, doći pomoći u obrani. Teško je vidjeti kako će bilo koja europska zemlja sada moći i biti voljna vjerovati Sjedinjenim Državama da će je braniti", poentirao je Daalder.