RAT U IRANU, započet američko-izraelskim napadima, već izaziva potres u zrakoplovnoj industriji. Radi se o još jednom problemu koji je izravno povezan i s poremećajima u prometu kroz Hormuški tjesnac, koji je Iran praktički blokirao kao dio svoje strategije asimetričnog ratovanja.

Današnja cijena Brent sirove nafte iznosi oko 109 dolara po barelu. Prije rata cijena Brent nafte bila je oko 60 dolara po barelu. To je posljedično dovelo i do naglog rasta cijena goriva, uključujući i avionsko gorivo koje čini jedan od najvećih troškova aviokompanija.

Nije prva kriza u industriji

Prva velika kriza zrakoplovne industrije zabilježena je 1970-ih, a bila je povezana s Jomkipurskim ratom na Bliskom istoku. Kao odgovor na zapadnu podršku Izraelu, arapske naftne države uvele su embargo na izvoz nafte, što je dovelo do četverostrukog rasta cijena.

Prema znanstvenim istraživanjima, nakon napada 11. rujna broj putnika kratkoročno je pao za više od 30 posto zbog povećanog straha i percepcije rizika. Često se ističe kako nijedna industrija nije pretrpjela veću ekonomsku štetu od zrakoplovne nakon tih napada.

Posljednja velika kriza bila je izazvana pandemijom bolesti COVID-19, koja je 2020. dovela do gotovo potpunog zaustavljanja globalnog zračnog prometa. Prema podacima Međunarodne udruge zračnih prijevoznika, broj putnika pao je za više od 60 posto, dok su prihodi pali za gotovo 70 posto, a industrija je zabilježila gubitke veće od 126 milijardi dolara.

Poremećaji na ključnim rutama

Nova kriza istodobno pogađa više ključnih elemenata sustava. Poremećeni su globalni transportni pravci, primarno kroz zračni prostor Bliskog istoka koji je destabiliziran eskalacijom sukoba u regiji. Dubai je najprometnija zračna luka na svijetu za međunarodne putnike. Uz Abu Dhabi i Dohu, ključan je dio globalnog zračnog prometa.

Prekidi u zračnom prometu na Bliskom istoku traju već mjesec dana. Iako su operacije djelomično obnovljene u ključnim zračnim lukama, rasporedi letova i dalje su ograničeni i podložni čestim promjenama.

Gorivo poskupjelo duplo

No, osnovni problem je u porastu cijene mlaznog goriva. Cijena je u veljači  iznosila oko 96 dolara po barelu. Do 20. ožujka skočila je na 197 dolara, više nego dvostruko u samo mjesec dana. Čak ni za vrijeme izbijanja rata u Ukrajini 2022. mlazno gorivo nije dostiglo takav vrhunac.

Taj skok izravno se pretvara u goleme troškove. Punjenje aviona Boeing 737-800, koje je 27. veljače stajalo oko 17.000 dolara, tjedan dana poslije koštalo je više od 27.000 dolara, piše Hina.

Euronews ovu situaciju opisuje kao "savršenu oluju" izraz koji se koristi za istodobno djelovanje više negativnih čimbenika koji zajedno proizvode znatno teže posljedice nego svaki od njih pojedinačno.

Neki bi mogli prizemljiti avione

Nekoliko zrakoplovnih kompanija počelo je smanjivati ​​​​svoje letove zbog viših troškova mlaznog goriva.

"Bez kratkoročnog olakšanja, aviokompanije diljem svijeta mogle bi biti prisiljene prizemljiti tisuće zrakoplova, dok bi financijski najslabiji prijevoznici mogli zaustaviti operacije", mišljenje je analitičara Deutsche Banke .

New York Times piše da su aviokompanije s Bliskog istoka i iz Azije pogođene krizom puno jače nego one u Sjedinjenim Državama. Prema podacima tvrtke za zrakoplovne analize Cirium, koji datiraju s kraja ožujka, Qatar Airways morao je otkazati gotovo 91 posto svojih letova od izbijanja rata.

Patrick Pouyanne, izvršni direktor TotalEnergies, upozorio je da se nestašice već šire iz Azije prema Europi: "Kriza počinje stvarno pogađati kupce. Sve će ovisiti o tome koliko dugo će ovaj sukob trajati. Mogli bismo imati vrlo, vrlo dramatične posljedice."

I Ryanair bi mogao otkazati dio letova

Direktor Ryanaira Michael O’Leary upozorio je da bi, ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren 60 ili 90 dana, aviokompanije mogle biti suočene s neizvjesnim scenarijem. U tom slučaju Ryanair bi mogao otkazati između 5 i 10 posto letova tijekom svibnja, lipnja i srpnja.

O'Leary je objasnio da zrakoplovne tvrtke neće moći birati koje će rute otkazati. Smanjenja će ovisiti o tome koje zračne luke pate od nestašice goriva.

Poskupljenje karata

Analitička tvrtka OAG objavila je kako su globalne cijene karata u prva dva mjeseca 2026. već 24 posto više u usporedbi s istim razdobljem prethodnih godina. Na popularnim turističkim rutama putnici mogu očekivati povećanje cijena od 10 do 20 posto.

U Europi mnogi prijevoznici ističu da su zasad izbjegli veća povećanja cijena zahvaljujući korištenju terminskih ugovora i drugih tehnika zaštite od rizika, kojima unaprijed osiguravaju cijene mlaznog goriva, donosi New York Times. Ipak, čelnici europskih aviokompanija na nedavnom su skupu upozorili da bi, ako rat potraje mjesecima, mogli biti prisiljeni povećati cijene karata.

Glavni izvršni direktor Lufthansa Grupe, Carsten Spohr, rekao je da su profitne marže tvrtke skromne, oko 10 eura po putniku u prosjeku, te da ne može dugo tolerirati veće troškove goriva nakon što isteknu trenutne mjere zaštite.

"Zagreb - Bangkok je sad 3000 eura, prije rata je bilo 1000 eura"

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Index govori da je zračni prijevoz bio vrlo skup sve do pojave niskobudžetnih prijevoznika, koji su snizili cijene.

"Poznanik je sada poslom trebao ići u Bangkok u Tajlandu. Izračunao je da bi ga karta izašla 3000 eura. Kad je put planirao prije ove krize, cijena je bila oko 1000 eura. U kratkom roku se utrostručila, dijelom i zato što su se promijenile rute te se više ne slijeće u Dohi u Kataru. To je rezultiralo odlukom da se ne putuje jer putovanje nije nužno, ali takve će se situacije vjerojatno ponavljati", objasnio je Novotny.

Novotny: Dio turista će zbog krize ostati u Europi

Smatra da će se kriza u zračnom prijevozu odraziti i na Hrvatsku.

"Velik broj ljudi putovao je u azijske zemlje zbog turizma, no taj će se trend vjerojatno smanjiti. Istodobno se može očekivati porast putovanja unutar Europe, što će stvoriti dodatni pritisak na cijene.

Dio putnika odustat će od dalekih destinacija poput Tajlanda ili Vijetnama te će ostati u Europi, koja im postaje dostupnija i sigurnija opcija. U tom kontekstu i Hrvatska je vrlo atraktivna. Zbog toga se može očekivati rast cijena ne samo u zračnom prijevozu, nego i u turističkom sektoru u cjelini", rekao je.

Doći će do poskupljenja i u Hrvatskoj

Dakle, prema mišljenju sugovornika, kriza bi se mogla neizravno odraziti na jaču turističku sezonu u Hrvatskoj, što bi potom moglo dovesti i do rasta cijena. No, hoće li i u kojoj mjeri poskupjeti domaći letovi?

"Ne očekujem značajniji negativan utjecaj u tom smislu. Croatia Airlines nije interkontinentalni prijevoznik, već je fokusiran na domaće i europske rute. Doći će do rasta cijena, svakako hoće, ali mislim da će to biti podnošljivo", kaže.

"Hoće li se kriza odraziti na profitabilnost? Hoće. Hoće li neki prijevoznici nestati? I to se već događalo. Još 1980-ih svjedočili smo propasti brojnih kompanija, uključujući Laker Airways, koji je bio pionir niskobudžetnog prijevoza.

Trebala su desetljeća da se pojave održivi modeli poput Ryanaira, koji i danas posluje na granici profitabilnosti. Gubici i gašenja nisu neuobičajeni u ovoj industriji", kaže Novotny.

"Ekonomija će biti brža od politike"

Odgovorio je na pitanje što možemo očekivati ako kriza potraje.

"Ako govorimo o ovoj aktualnoj krizi, ona nije ni prva ni posljednja. I kada se smiri, nestabilnost će ostati jer su odnosi snaga u ovom sukobu u Perzijskom zaljevu takvi da nema jasnog pobjednika. Globalna ekonomija je kroz prijašnje ratove na ovom području nešto naučila. Rekao bih da će ekonomija biti brža od politike, prilagodit će se, a cijene će se postupno smiriti i vratiti na razine od oko 80, 90 dolara po barelu.

Ako pogledamo prvu naftnu krizu 1970-ih, cijena od oko 60 dolara po barelu 1974. godine, kada se prilagodi inflaciji, odgovarala bi današnjoj razini od oko 300 do 350 dolara, što pokazuje da je tadašnji šok bio znatno snažniji", zaključio je Novotny.