AMERIČKI predsjednik Donald Trump danas je uputio dosad najžešću prijetnju Iranu. Oglasio se na svojoj društvenoj mreži Truth Social i zaprijetio da će "cijela civilizacija večeras umrijeti i nikada se više neće vratiti".

"Ne želim da se to dogodi, ali vjerojatno hoće. Ipak, sada kada imamo potpunu i totalnu promjenu režima, u kojoj će prevladati drukčiji, pametniji i manje radikalizirani umovi, možda se može dogoditi nešto revolucionarno dobro, TKO ZNA? Saznat ćemo večeras, u jednom od najvažnijih trenutaka u dugoj i složenoj povijesti svijeta", napisao je, između ostalog.

Trump je jučer ponovno pomaknuo rok Iranu za postizanje dogovora ili otvaranje Hormuškog tjesnaca, ovoga puta s ponedjeljka na danas. U najnovijem u nizu odgoda zaprijetio je da će, ako ne bude dogovora, Iran "čekati pakao".

Trumpov pristup posljednjih tjedana obilježavaju oštre oscilacije između žestokih prijetnji, najavljenih odgoda i izjava o dobrom napretku pregovora, ponekad i unutar istog obraćanja. Iranska državna novinska agencija IRNA izvijestila je jučer da je Teheran odbio najnoviji prijedlog o primirju, nakon čega je Trump uputio zlokobno upozorenje i poručio da je rok u utorak u 20 sati konačan.

Tadić: Trump ne rješava ključni problem

Što zapravo stoji iza ovako formulirane prijetnje o kraju "cijele civilizacije"? Fizičar, nuklearni stručnjak i analitičar Tonči Tadić govori za Index da Trump sve što govori, kaže zbog biračke baze.

"Ta biračka baza očekuje žestoke govore. S druge strane, žestoki govor i nastavak rata znače pad burzi i rast cijena nafte i goriva, što znači da svako toliko nakon žestokog govora slijedi ublažavanje retorike i priče o nastavku pregovora koji dovode do pada cijena nafte i rasta burzi. Ne mogu se oteti dojmu da to ciklično ponavljanje ima veze s insajderima u Trumpovoj administraciji koji pritom zarađuju.

Pretpostavimo da će napraviti to što govori. Pretpostavimo da će američka vojska uništiti velik dio iranske kemijske industrije, čeličana, elektrana, vodovoda, postrojenja za desalinizaciju, mostova i druge infrastrukture. To je tehnički moguće, ali takav potez ne bi doveo do otvaranja Hormuškog tjesnaca", rekao je.

"Sve što učini, radikalizirat će Iran"

"Njegov ključni problem upravo je zatvoreni Hormuz, koji na početku nije bio među glavnim ratnim ciljevima. Prvotni ciljevi bili su promjena režima, zaustavljanje iranskog nuklearnog programa, o kojem i dalje znamo vrlo malo i koji nije zaustavljen, te ograničavanje iranske vojne proizvodnje, uključujući balističke rakete, pri čemu također nije jasno dokle se došlo.

Uz sve to, u međuvremenu se pojavio novi cilj koji nije bio u prvom planu, a to je deblokada Hormuškog tjesnaca. Sa svim što učini, vjerojatno bi samo dodatno radikaliziralo Iran i učvrstio njegovu odluku o blokadi tjesnaca", govori.

Mogućnost nuklearnog napada

"Ono o čemu se posljednjih dana sve više spekulira u medijima jest mogućnost korištenja nuklearnog oružja. To bi bio prvi put nakon 1945. da dvije nuklearne sile, Sjedinjene Države i Izrael, u kontekstu postizanja vojne pobjede posegnu za takvim sredstvom, uz razaranje naroda kojemu bi nominalno trebale donijeti sigurnost.

Takav potez nije povukao ni Vladimir Putin u Ukrajini. Takvi postupci otvorili bi prostor za slične poteze i u budućnosti. Ipak, najvjerojatnije se to neće dogoditi, jer odluka ne ovisi samo o Trumpu, nego o čitavom lancu struktura ispod njega", dodaje.

"Trumpu nastavak rata ne odgovara"

Ističe da ovaj rat, kao i svaki drugi, ima dva moguća ishoda. Jedan je da se krene u pregovore, a drugi da se nastavi ratovanje do razine potpunog uništenja.

"Tvrdim da Trumpu nastavak sukoba ne odgovara. Prvo zato što remeti svjetsko gospodarstvo, a posljedično i američko, što bi se moglo osjetiti na međuizborima. Drugo, jer želi imati mir uoči Svjetskog nogometnog prvenstva da se posveti cirkusiranju.

Postoji jedan razlog zbog kojeg bi možda nastavio s ratovanjem, a to je zadovoljiti prijatelja Bibija Netanyahua, kojemu nastavak rata odgovara. Eskalacija bi se mogla koristiti i kao argument za uvođenje izvanrednih mjera u SAD-u, primjerice zbog otežanih okolnosti ili čak odgode međuizbora. To su, po mom sudu, jedini razlozi koji bi govorili u prilog nastavku sukoba.

Svi ostali racionalni čimbenici, osobito oni vezani uz gospodarstvo, upućuju prema pregovorima i mirnom rješenju. Upravo zato smatram da je ova retorika prije svega sredstvo pritiska kako bi se Iran natjerao da ozbiljno pristupi pregovorima i bude spreman na kompromise.

Moguće je da sam u tome preoptimističan, ali ako upotrijebi najveću silu, to mu neće pomoći otvoriti Hormuz, koji je sada postao ključni ratni cilj dok su svi drugi zaboravljeni jer nisu ostvareni", objasnio je Tadić.

Avdagić: Može se očekivati čitav spektar poteza

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić govori za Index kako je i ova izjava u skladu s Trumpovim dosadašnjim narativom.

"Upravo zato postoji njegova mreža Truth Social i zato je mnogi prate, jer služi kao kanal kroz koji izravno komunicira. U tom smislu ta platforma funkcionira kao svojevrsne 'narodne novine' za dio američke publike.

Njegov narativ je takav kakav jest, izrazito nepredvidiv, pa se iz njega može očekivati čitav spektar poteza. Može produžiti rok, može narediti napad, a može i ne učiniti ništa. Sad sve može biti neočekivan potez", rekao je Avdagić.

"Što je velika eskalacija? To bi bio veliki napad na infrastrukturu Irana. Iran će odgovoriti koliko može. Svejedno se i dalje nadam da se nešto može postići pregovorima koji bi mogli učiniti svijet boljim nego što jest.

Jasno je sada da Trumpovi postupci nemaju drugi cilj nego da ga dovedu do pobjede, do proglašenja pobjede. Već se sada nazire mogućnost da se dogovor o završetku sukoba prikaže kao pozitivan za Sjedinjene Države. No ostaje otvoreno pitanje je li to za Trumpa dovoljno i koje su stvarne početne pozicije i ciljevi. U ovom trenutku to ne znamo i zato je teško predvidjeti daljnji razvoj", objasnio je.

"Ovaj travanj bi mogao promijeniti svijet u kojem živimo"

Što se tiče iranske strane, govori da oni imaju jedan princip funkcioniranja prema vani, a drugi prema unutra.

"I u vrijeme pregovora s Barackom Obamom njima je bilo najvažnije sačuvati obraz. Njihova politika obojena je ponosom, što je očito povezano s pitanjem opstanka režima u Iranu. Ako uspiju očuvati osjećaj dostojanstva, Iran je spreman na značajne ustupke i fleksibilnost, čak i u složenim okolnostima.

Upravo je to bio slučaj u vrijeme nuklearnog sporazuma, kada su procijenili da je pristup Obamine administracije vrijedan prihvaćanja, unatoč svim tadašnjim napetostima", kaže.

"Ovaj travanj mogao bi biti presudan. Mogao bi jako promijeniti svijet u kojem živimo, i na bolje i na gore. Paradoksalno, ali ovaj rat mogao bi biti sukob koji donese mir, no istovremeno ima puno onih koji govore da bi treći svjetski rat počeo baš u ovoj regiji. Postoji dojam da bi razdoblje u kojem se nalazimo moglo bitno promijeniti postojeću sliku svijeta", dodaje Avdagić.

Ogorec: Nuklearno oružje bi bilo armagedon

Vojnog analitičara Marinka Ogoreca pitali smo što bi ova izjava značila u vojnom smislu, odnosno što bi se od Trumpa u tom smislu moglo očekivati.

"Pitanje je na koju civilizaciju Trump uopće misli. Govori li o Iranu u cjelini ili o svijetu kao takvom? Pretpostavljam da misli na iransku civilizaciju, ali i u tom slučaju takva izjava prelazi granice prihvatljivog. Prosječan čovjek ne bi si mogao dopustiti takvu retoriku, a kada to izgovori čelnik najmoćnije države na svijetu, to je, najblaže rečeno, izrazito zabrinjavajuće", rekao je.

"Vrlo je teško procijeniti što se pod tim konkretno podrazumijeva i koje bi poteze Sjedinjene Države mogle poduzeti. Moguće je intenziviranje bombardiranja, znatno žešće nego dosad. Teoretski se spominje i uporaba nuklearnog oružja, iako nisam siguran da je to realna opcija, to bi onda bio armagedon", kaže

"Kopnena operacija bi bila prerizična"

"Kopnena operacija bila bi izuzetno rizična i, najblaže rečeno, velika avantura za SAD. Za takav pothvat nemaju ni potrebne resurse ni realne kapacitete, osobito ako je cilj deblokada Hormuškog tjesnaca ili zauzimanje ključnih točaka poput Hargova otoka.

U takvom scenariju postoji ozbiljan rizik od velikih gubitaka i mogućeg kolapsa operacije, što bi imalo i značajne političke posljedice za samog predsjednika", kaže.

"Zato je teško jasno reći što je točno mislio. Ako se radi o pojačanom bombardiranju, ostaje pitanje ciljeva i razmjera. On govori o kraju civilizacije, što onda valjda podrazumijeva istrebljivanje svega što hoda po Iranu?! Svakako, vrlo neprimjerena izjava", objasnio je Ogorec.