NAJAVLJENI prekid vatre između SAD-a i Irana izazvao je trenutačnu reakciju globalnih tržišta, uz nagli pad cijena nafte.

Američki predsjednik Donald Trump jučer je objavio da pristaje "obustaviti bombardiranje i napade na Iran na razdoblje od dva tjedna", pod uvjetom da Teheran pristane na potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

U protekla dva tjedna ključna točka napetosti bio je upravo Hormuški tjesnac, prolaz kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte. Iako prolaz nije bio formalno zatvoren, promet kroz njega bio je ozbiljno ograničen, praktički sveden na minimum, budući da ga je Iran upotrijebio kao instrument hibridnog ratovanja kako bi ozbiljno poremetio globalne energetske tokove.

Osim toga, na cijene nafte utjecala je i činjenica da je Iran ciljao energetsku i industrijsku infrastrukturu diljem regije kao odgovor na američko-izraelske napade. Cijene energije skočile su posebno sredinom ožujka nakon udara na katarsko industrijsko središte Ras Laffan, koje proizvodi oko petine svjetskog ukapljenog prirodnog plina.

Nafta jeftinija za 13 posto, burze rastu

Nakon vijesti o primirju, cijena globalne referentne nafte Brent za buduće isporuke pala je za otprilike 16 posto, na oko 92 dolara po barelu. Ipak, to je i dalje znatno iznad razine od otprilike 73 dolara, na kojoj je bila neposredno prije početka sukoba krajem veljače. Američka referentna nafta WTI pala je za oko 19 posto, na približno 92 dolara po barelu.

Nakon vijesti o primirju, terminski ugovori za Dow Jones porasli su za više od 900 bodova ili 1.95 posto, S&P 500 za 2.13 posto, a Nasdaq za 2.46 posto. Pozitivan trend prelio se i na azijska tržišta, gdje je u srijedu ujutro japanski Nikkei 225 porastao za 4.4 posto, a južnokorejski Kospi za čak 5.6 posto.

Brkić: Ako se primirje nastavi, dolazi do stabilizacije

Ostaje, međutim, otvoreno pitanje koliko je ovakav pad cijena održiv i hoće li se tržišta uistinu stabilizirati. Luka Brkić, ekonomist i profesor na Sveučilištu Libertas, kaže da je sad najvažnije pitanje trajanje primirja.

"Pitanje je hoće li primirje izdržati predviđeni rok i što slijedi nakon toga i hoće li se situacija razvijati prema daljnjoj stabilizaciji, prestanku sukoba i postupnom povratku normalnom životu, ili je riječ tek o privremenom zatišju. Obnova energetske infrastrukture, osobito u sektoru nafte i plina, zahtijeva i vrijeme.

No u slučaju nastavka smirivanja, realno je očekivati postupno stabiliziranje tržišta nafte i naftnih derivata, smanjenje pritisaka na državne proračune te ublažavanje inflatornih očekivanja. Time bi se povećali izgledi za izbjegavanje recesije i najnepovoljnijeg scenarija stagflacije, uz postupni povratak gospodarskih kretanja prema razinama prije izbijanja sukoba", rekao je Brkić.

"Razina neizvjesnosti i poremećaja toliko je visoka da je teško davati prognoze koje bi bile utemeljene i dosljedne ekonomskoj struci. Trump je pritom dosljedno nedosljedan i u tom kontekstu je prognozu utemeljenu na argumentima i činjenicama gotovo nemoguće dati. Ovo što je sad bilo je dobro, ali nema mjesta euforiji", kaže.

Prokomentirao je smanjenje cijena nafte i rast burzi, istaknuvši kako tržišta danas reagiraju iznimno brzo i često pretjerano na dobre i loše vijesti, te pojasnivši da se burze sve manje ponašaju kao institucije za prikupljanje kapitala, a sve više kao špekulativne platforme, što rezultira velikim oscilacijama cijena.

"U slučaju eskalacije, Hrvatska bi se mogla suočiti s poteškoćama"

Prokomentirao je i situaciju u Hrvatskoj, istaknuvši da aktualna kretanja dodatno razotkrivaju strukturne slabosti domaćeg gospodarstva.

"Ova kretanja u pravilu najviše pogađaju najranjivije skupine, a Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija pritom ima svoje strukturne slabosti. Zemlja nije samodostatna u proizvodnji hrane, dok na tržištu energije dominira oligopolna struktura, zbog čega cijene često nisu rezultat potpuno konkurentne tržišne utakmice. Slična je situacija i u prehrambenom sektoru, gdje se bilježi značajan uvozni deficit.

Upravo na ta dva ključna izvora inflacije, energiji i hrani, u prethodnom razdoblju nije učinjeno dovoljno da se poveća otpornost gospodarstva. Dodatni rizik proizlazi iz strukture ekonomije koja se u velikoj mjeri oslanja na turizam, volatilnu djelatnost koja u razdobljima snažne potražnje dodatno potiče rast cijena.

U slučaju daljnje eskalacije i produljenja krize, Hrvatska bi se mogla suočiti s izraženijim ekonomskim poteškoćama nego što se trenutačno čini, fiskalni kapacitet ne bi bio dostatan da to sve servisira. Manevarski prostor države je već sužen, koliko vidimo, trošarine na dizel već su svedene na minimum. Bilo bi za očekivati da Europa pokuša osmisliti neki novi fond za oporavak, s obzirom na ograničenost nacionalnih kapaciteta", rekao je.

Plenković primirje vidi kao "jako dobru vijest"

Što se tiče dizela, premijer Andrej Plenković jučer je kazao da vlada kod cijene dizela nema više prostora za ograničavanje cijena jer su trošarine iscrpljene, a marže distributera minimalne.

"Postoji minimalni dio koji je europska trošarina. Pisali smo Europskoj komisiji, izrazili želju da uđemo i u taj dio trošarina kako bismo i na taj način mogli utjecati na konačnu cijenu litre tog goriva. Oni će to analizirati, postoji procedura. Mi smatramo da je to oportuno za sve članice Unije, pogotovo ako kriza eskalira. S druge strane, imamo još i mogućnost izmjene zakona o PDV-u", kazao je Plenković.

No danas je izjavio da dvotjedno primirje SAD-a i Irana vidi kao "jako dobru" vijest na koju su reagirala tržišta diljem svijeta, pa već sada padaju cijene nafte, što je "jako dobro" i za hrvatsko gospodarstvo i energetsku sigurnost.

Jakić: Realan je povratak nafte na 70 dolara

Stručnjak za energetiku Ivica Jakić kaže da je očito postojao jak interes da dođe do primirja.

"Svi su, unatoč zaoštrenoj retorici, imali interes da dođe do primirja. Ova kriza, iako iznimno ozbiljna, pokazala je da opskrba energentima nije bila potpuno prekinuta. Tokovi su se preusmjeravali i tržište se prilagođavalo. To je u konačnici dobra vijest, iako je neizvjesnost snažno pogurala cijene prema gore. Čim je najavljeno primirje, tržišta su reagirala i cijena nafte brzo se vratila prema razini od oko 95 dolara.

Ako se stabilizacija nastavi, realno je očekivati daljnji pad prema 70 do 75 dolara po barelu, odnosno razinama prije eskalacije. Slično vrijedi i za plin, iako on reagira sporije, pa bi se postupno mogao vratiti prema 30 do 35 eura po megavatsatu. Stabilna opskrba energijom potaknula bi i oporavak industrijske aktivnosti, a očekivana obnova nakon razaranja dodatno bi otvorila prostor za gospodarski rast", rekao je.

Za očekivati je smanjenje cijena goriva u Hrvatskoj

Na pitanje što očekivati oko cijena derivata u Hrvatskoj, Jakić je odgovorio:

"Ako se situacija smiri, moguće je relativno brzo vraćanje prema nižim razinama cijena, osobito na velikim tržištima poput Italije, Njemačke i Austrije. U Hrvatskoj će doći do smanjenja cijena goriva, vlada će promptno reagirati i vratit će se stara cijena, možda ne odmah, ali u dva ili tri navrata sigurno, ako se primirje zadrži.

Treba svakako i dalje biti oprezan, ali ako bude sve u redu, ljeto bi po pitanju cijena goriva trebalo biti normalno, a cijena nafte ne bi trebala biti veća od 75 dolara po barelu", zaključio je Jakić.