U RATU u kojem nije bilo pobjednika, čini se da će najveći gubitnik biti izraelski premijer Benjamin Netanyahu, ulaskom u krhko i neodređeno primirje s Iranom. Nakon godina Netanyahuovih prijetnji Iranu, njegovih ispada u u UN-u, mahanja sumnjivim dosjeima pred svjetskim medijima i diplomatskog pritiska na predsjednike SAD-a da pristanu na rat, izraelski sukob pokazao se kao potpuni promašaj, piše The Guardian.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Političke optužbe za neuspjeh

Procjena američke obavještajne zajednice da su izraelska predviđanja o promjeni režima i revoluciji u Iranu bila "farsična" pokazala se točnom. Izraelska procjena da će rat trajati od nekoliko dana do najviše nekoliko tjedana bila je tragično pogrešna.

Prema izraelskom Kanalu 12, Netanyahu je još prije dva dana nagovarao Donalda Trumpa da ne pristane na prekid vatre. Američki predsjednik je jedan dan upućivao genocidna upozorenja Teheranu, da bi već sljedeći dan popustio i, prema nekim izvješćima, u potpunosti marginalizirao Izrael.

"Nikada u cijeloj našoj povijesti nije se dogodila ovakva politička katastrofa. Izrael nije bio ni blizu stola kada su se donosile odluke o srži naše nacionalne sigurnosti", napisao je na X-u Yair Lapid, glavni izraelski oporbeni čelnik.

"Vojska je izvršila sve što se od nje tražilo, a javnost je pokazala izvanrednu otpornost, no Netanyahu je politički i strateški podbacio i nije postigao nijedan od ciljeva koje je sam postavio. Trebat će nam godine da popravimo političku i stratešku štetu koju je Netanyahu prouzročio svojom arogancijom, nemarom i nedostatkom strateškog planiranja."

Čelnik ljevičarske stranke Demokrati, Yair Golan, također je prekid vatre nazvao Netanyahuovim "strateškim neuspjehom". "Obećao je povijesnu pobjedu i sigurnost za generacije, a u praksi smo dobili jedan od najtežih strateških neuspjeha koje je Izrael ikada doživio", rekao je Golan. "To je potpuni neuspjeh koji ugrožava sigurnost Izraela u godinama koje dolaze."

Urušen ugled

Stvarnost je takva da je Netanyahu sve stavio na kocku u ovom ratu. Nije uspio osigurati pad teokratskog režima, zaplijeniti teheranske zalihe visoko obogaćenog urana niti značajno oslabiti državu. Time je globalni ugled Izraela - već masovno narušen njegovim djelovanjem u Gazi, gdje je optužen za genocid - pretrpio dodatnu štetu.

Unatoč Trumpovim tvrdnjama, moć Korpusa čuvara islamske revolucije ojačana je jer je Teheran postigao svoj primarni cilj - preživjeti jednomjesečni napad dviju najvećih svjetskih vojnih sila. Režim je ranjen, ali netaknut, sa značajnim vojnim kapacitetima, te će vjerojatno težiti brzom ponovnom naoružavanju tražeći prilike za odmazdu.

U tom kontekstu, Netanyahuovo inzistiranje na nastavku napada u južnom Libanonu čini se bahatim. Izraelska namjera stvaranja nove sigurnosne zone dovodi njegove snage u izravan sukob s borcima Hezbolaha, koji su se povijesno pokazali vještima u borbi na vlastitom terenu. Teški i nenajavljeni masovni zračni napadi na Libanon čine se kao kazneni čin raseljavanja nakon neuspjeha u Iranu.

Ozbiljne posljedice

Posljedice u javnom mnijenju i diplomaciji vjerojatno će biti još ozbiljnije. U Americi se politički konsenzus koji datira iz 1960-ih vidljivo raspada. Ulogu Izraela u guranju Trumpa u rat napadaju i progresivci i krajnja desnica, dok je podrška Izraelu općenito na povijesno niskim razinama, čak i među židovskim biračima.

Zatim, tu su i domaće posljedice za Netanyahua u izbornoj godini. Daleko od toga da je transformirao sigurnosnu situaciju, iz rata izlazi bez ijednog ispunjenog obećanja. Izraelcima je jasno da, unatoč tome što je godinama govorio o uklanjanju "egzistencijalne" prijetnje, uvjeti ostaju uglavnom nepromijenjeni.

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei je možda mrtav, ali naslijedio ga je njegov tvrdolinijaški sin. Umjesto da zatvori poglavlje iranskog nuklearnog programa, čini se da teheranski plan u 10 točaka, koji je Trump nazvao izvedivom osnovom za pregovore, uključuje prihvaćanje iranskog prava na obogaćivanje urana.

Uvjeti američko-iranskih pregovora za sada više nalikuju na okvir međunarodnog nuklearnog sporazuma Baracka Obame - koji je Netanyahu tako žestoko sabotirao - nego na neku novu stvarnost.

Prilika koja se neće ponoviti

Za neke, poput vojnog dopisnika Haaretza Amosa Harela, neuspjeh je bio sastavni dio Netanyahuovih ratnih planova. "Mnoge slabosti koje dijele sadašnja američka administracija i izraelski sustav pod Netanyahuom došle su do izražaja: sklonost kockanju na temelju neutemeljenih želja, plitki i nedovršeni planovi te zanemarivanje stručnjaka", rekao je Harel.

Izraelcima je također jasno da je sukob u proteklih mjesec dana bio jedinstvena prilika za vođenje kampanje takvih razmjera uz punu potporu SAD-a. Drugi sukobi su mogući, ali šansa za ponavljanje tako dugotrajnih neprijateljstava čini se dalekom. Nakon što je dobio rat koji je dugo želio - i doživio neuspjeh - Netanyahu vjerojatno neće dobiti drugu priliku uz američku podršku.

S obzirom na to da je to godinama bila opsesivna politička tema izraelskog premijera, postavlja se pitanje: koja je sada njegova svrha? "Ovo je sada četvrti put zaredom - u Gazi, jednom u Libanonu i dvaput u Iranu - da su se njegova hvalisanja o potpunoj pobjedi i uklanjanju egzistencijalnih prijetnji pokazala kao prazna obećanja", zaključio je Harel.