POVJESNIČAR Tvrtko Jakovina i ekonomski analitičar Damir Novotny gostovali su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog". Razgovarali su o primirju na Bliskom istoku.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Jakovina tvrdi da primirje zasad ne ulijeva pretjerani optimizam te da su ključni problemi ostali neriješeni. "Najviše što smo dobili od tog primirja jest to da je SAD prestao s napadima, ali Hormuz je i dalje blokiran", naveo je.

Govoreći o odnosima između Washingtona i Tel Aviva, ukazao je na izostanak komunikacije s izraelskom stranom. "Vidjeli smo i nove odnose između SAD-a i Izraela. Izrael nije bio obaviješten o tome da su pregovori došli do te mjere da će doći do prekida vatre", rekao je.

Jakovina: Libanon je za Irance dio jednadžbe, a za Izraelce nije

Komentirao je i stanje na terenu, osobito u Libanonu. "S druge strane, jučerašnji dan bio je najkrvaviji od početka rata, naročito za Libanon, koji je za Irance dio jednadžbe, a za Izraelce nije. Za SAD je možda dio jednadžbe", napomenuo je.

Ustvrdio je kako upravo Libanon ostaje jedna od ključnih točaka nestabilnosti. "Postoji razumijevanje SAD-a za izraelsku stranu što se tiče Libanona, ali bez rješenja tog pitanja teško ćete umiriti Bliski istok", smatra Jakovina.

Upozorio je i na krhkost unutarnjih odnosa u toj zemlji te moguće posljedice vojnih operacija. "Libanon je toliko krhak da će, uz ovakvo stanje kakvo imamo, Izrael okupirati 10 posto teritorija i zauzeti prostor do rijeke Litani", kazao je.

"To rade s pretpostavkom da više neće dolaziti do ugrožavanja sjevernog Izraela. Stanovnici sjevernog Izraela su godinu dana nakon početka rata u Gazi preseljeni u sigurniji dio države i obećanje ove vlade bilo je da se to više neće dogoditi. Međutim, možda će se morati provesti čišćenje južnog dijela Libanona. To izaziva dramatičan kaos unutar Bejruta, odakle su svi krenuli", dodao je.

"Globalnu zajednicu zanima Hormuz"

Osvrnuo se i na unutarnje napetosti, izdvojivši vjersku dimenziju sukoba. "Strah je i od ponovnog razbuktavanja osjećaja da jedna vjerska zajednica nije dovoljno solidarna s drugom. Kršćane je strah da ako prime šijite, postat će metom izraelskih napada", naglasio je.

"Predsjednik Joseph Anoun rekao je da je potrebno razoružati šijitske milicije, ali to je kao da kažete da ćemo razoružati 40 posto stanovništva te zemlje", upozorio je.

Ukazao je i na globalnu dimenziju krize. "Mislim da je za svjetsku ekonomiju puno važniji Hormuz. To je ono što zanima globalnu zajednicu", poručio je.

Novotny: Nestabilnosti na Bliskom istoku nisu novost

Novotny je napomenuo kako reakcija tržišta na najavu primirja ne znači i dugoročnu stabilizaciju. "Nestabilnosti na Bliskom istoku nisu nikakva novost. Traju od Jomkipurskog rata i prije toga, kada je cijena nafte u listopadu 1973. godine narasla s tri dolara na 30, a u veljači 1974. na 60 dolara po barelu", podsjetio je.

"U današnjim cijenama to bi bilo 350 dolara po barelu. To je bio prvi veliki naftni šok koji je rezultirao visokom stagflacijom. Potom je došlo vrijeme otvaranja azijskih zemalja koje su svojim niskim cijenama proizvodnje, osobito Kina, vršile pritisak na inflaciju", objasnio je.

Što se tiče inflacije, tvrdi da je riječ o dugoročnom fenomenu. "Inflacija je fenomen koji je tu i ne možemo ga izbjeći. Sigurno će biti prisutan i u nadolazećim godinama, neovisno o tome kako će se razvijati situacija na Bliskom istoku ili kakve će biti cijene nafte", predviđa Novotny.

"Ne možemo regulirati cijene"

Komentirao je cijene goriva u Hrvatskoj. "Imamo mehanizam određivanja cijena koji je uveden za naftne derivate, ali ne i za sirovu naftu. Njemačka ima potpuno slobodno formiranje cijena naftnih derivata. Iako je obnovljena rafinerija u Rijeci, koja prema tvrdnjama INA-e može pokriti potrebe Hrvatske i više od toga, potpuno je nejasno zašto se cijene naftnih derivata kod nas vezuju za cijene sirove nafte", rekao je.

"Cijene derivata, osobito dizela, ne prate kretanje cijene nafte. U Njemačkoj su cijene derivata pale preko noći", nastavio je.

Usporedio je i strukturu tržišta. "U Njemačkoj postoji velika konkurencija. Postoji 12 rafinerija koje međusobno konkuriraju, a distribucijski kanali su potpuno raspršeni. Kod nas se Vlada previše uključila u reguliranje cijena. To nije Vladin zadatak, ne znam zašto to radi", istaknuo je.

"Možemo se pitati hoće li se Vlada uključiti i u to što se cijena janjetine udvostručila u posljednjih šest mjeseci. Ne možemo regulirati cijene", ustvrdio je.

Upozorio je na neizvjesnost. "Uvjeren sam da stabilnosti cijena u nadolazećim mjesecima neće biti. Ne možemo uočiti nikakav trend. Ekonomija ne bi bila znanost kada bi vjerovala u predviđanja. Ne znamo što će se događati, ne postoji trend", zaključio je.