SJEDINJENE Države pod vodstvom Donalda Trumpa doživljavaju se više kao prijetnja nego kao saveznik, pokazalo je novo istraživanje provedeno u šest velikih zemalja Europske unije.

Otkako se vratio na vlast u siječnju 2025., Trump je doveo u pitanje predanost Washingtona NATO-u, zaprijetio aneksijom Grenlanda i Kanade, uveo carine saveznicima te pokrenuo rat s Iranom, u kojem su europske zemlje odbile sudjelovati. U četiri od šest anketiranih zemalja Washington se smatra većom prijetnjom od Pekinga, piše Politico.

SAD veća prijetnja od Kine

Istraživanje POLITICO Pulse pokazuje da je u ožujku samo 12 posto ispitanika u Poljskoj, Španjolskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji vidjelo Ameriku kao bliskog saveznika, dok ju je 36 posto smatralo prijetnjom.

Za usporedbu, Kinu kao prijetnju vidi 29 posto ispitanika. Na nacionalnoj razini, percepcija prijetnje iz Washingtona nadmašila je onu iz Pekinga u četiri zemlje, dok su jedino ispitanici u Francuskoj i Poljskoj percipirali Kinu kao veću prijetnju. Rusija je i dalje jasan neprijatelj - čak 70 posto svih ispitanika vidi je kao prijetnju.

Najnegativniji stav prema Sjedinjenim Državama imaju građani Španjolske, gdje 51 posto smatra da Washington predstavlja prijetnju Europi. Madrid je bio predvodnik u protivljenju ratu koji je Trump pokrenuo protiv Irana, a američki predsjednik ga je kritizirao zbog niske potrošnje na obranu.

U Italiji 46 posto ispitanika dijeli taj stav, a slijede Belgija s 42 posto, Francuska s 37 posto te Njemačka s 30 posto. Poljska, koja u savezu sa SAD-om vidi ključno sigurnosno jamstvo, predstavlja iznimku sa samo 13 posto ispitanika koji SAD smatraju rizikom.

Podrška jačoj europskoj obrani

Anketa je također ukazala na produbljivanje proturječja u europskoj sigurnosnoj politici. Kako povjerenje u SAD opada, birači žele da Europa bude bolje naoružana i samostalnija. U svih šest zemalja, 86 posto ispitanika slaže se da Europa mora razviti vlastite obrambene sposobnosti. Također postoji široka podrška dubljoj vojnoj integraciji, pri čemu 69 posto ispitanika podržava stvaranje zajedničke europske vojne sile koja bi djelovala uz nacionalne vojske.

Potpora obvezama kolektivne obrane ostala je snažna. U svih šest zemalja, 76 posto ispitanika reklo je da bi podržalo slanje vojske svoje zemlje u obranu napadnutog NATO saveznika. Potpora je porasla na 81 posto kada je scenarij uključivao obranu druge članice EU.

Entuzijazam opada kad se spomenu žrtva i novac

Međutim, konsenzus naglo slabi kada je riječ o osobnom angažmanu. Samo 19 posto ispitanika izjavilo je da bi bilo spremno "uzeti oružje i boriti se" ako bi njihova zemlja bila napadnuta.

Gotovo polovica (47 posto) radije bi doprinijela u neborbenim ulogama poput logistike ili medicinske pomoći. Još 16 posto podržalo bi svoju zemlju bez izravnog sudjelovanja, dok bi 12 posto razmislilo o napuštanju zemlje. Taj jaz između političke podrške obrani i individualne spremnosti za borbu naglašava izazov s kojim se suočavaju europske vlade.

Stavovi su se razlikovali i kada je riječ o potrošnji. U cijelom istraživanju, 37 posto ispitanika reklo je da njihova zemlja troši "otprilike pravu količinu" na obranu, dok je identičan udio vjerovao da potrošnja "nije dovoljna".

Istodobno, 22 posto reklo je da njihova zemlja već troši previše. U Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj prevladava mišljenje da bi se potrošnja trebala povećati, dok u Italiji 39 posto smatra da je previsoka. Većina Poljaka (56 posto) smatra da su trenutne razine potrošnje odgovarajuće, a njihova zemlja planira ove godine potrošiti 4.8 posto BDP-a na obranu, najviše u NATO-u.

Podjele oko Ukrajine i povratka vojnog roka

Podaci su istaknuli i podjele oko europske potpore Ukrajini. U svih šest zemalja, 34 posto reklo je da Europa ne pruža dovoljno potpore, 31 posto da je trenutna razina otprilike prava, a 30 posto da Europa čini previše.

U Njemačkoj, najvećem europskom donatoru, 45 posto smatra da Europa ne čini dovoljno. U Italiji, koja izdvaja najmanji udio BDP-a za pomoć, 42 posto reklo je da Europa pruža previše potpore.

Nalazi potiču i rasprave o novačenju. U Njemačkoj je podrška nekom obliku obvezne službe bila posebno visoka - 78 posto ispitanika podržalo je vraćanje obveznog vojnog roka ili civilne službe, ukinutih 2011. godine. Potpora je bila snažna i u Belgiji (76 posto), dok je mišljenje bilo podijeljenije u Italiji (53 posto za) i Španjolskoj, gdje se 54 posto protivilo toj ideji.

Istraživanje European Pulse proveli su Cluster17 za POLITICO i beBartlet od 13. do 21. ožujka, anketirajući online 6698 odraslih osoba u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Španjolskoj. Rezultati su ponderirani kako bi bili reprezentativni za svaku zemlju.