KADA se činilo da se ekstremnim prijetnjama u utorak ulazi u pogoršanje i intenziviranje rata na Bliskom istoku, tijekom noći je postignut okvirni dogovor o dvotjednom primirju. Slijedilo je olakšanje i optimizam, no mnogo toga još nije jasno usuglašeno niti je dugoročni ishod posve izvjestan. Trenutačno stanje na Bliskom istoku za HRT je komentirao profesor Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta.

Do dvotjednog primirja je došlo jer su dvije strane u sukobu, SAD i Iran, vidjele da im nastavak sukoba više ne odgovara, smatra Bilandžić. Istaknuo je kako bi provođenje u praksu prijetnji koje je američki predsjednik Donald Trump postavio pred Iran uključivalo "ozbiljnu destrukciju infrastrukture Irana i određeni tip kopnene operacije''.

"To bi značilo ne samo eskalaciju nasilje već i eskalaciju broja žrtava s neizvjesnim ishodom", naglasio je.

Bilandžić je također ocijenio kako je značajnu ulogu u postizanju primirja odigrao Pakistan, koji je ''ozbiljan američki saveznik i druga najveća muslimanska država na svijetu'', a koji također ima stanovit utjecaj na Iran odnosno Iransku revolucionarnu gardu koja je ''najvažniji subjekt u Iranu''.

"Pakistan je djelovao u relaciji i konzorciju s četiri države koje su sve bitni američki saveznici. Mislim da se to na određeni način uvažilo i dana je šansa jednom primirju", rekao je.

Krhko primirje, američki stav prema Iranu ostaje isti

Što se tiče samog primirja koje je uspostavljeno, Bilandžić smatra da je upitno koliko dugo će održati s obzirom na ''strategije nepredvidljivosti američkog predsjednika'' te da primirje ''može biti prekršeno''. "Već vidimo različite interpretacije jedinih saveznika u tom ratu, Izraela i SAD-a, u odnosu na Libanon", istaknuo je.

Komentirajući razine prijetnji koje je američki predsjednik upućivano Iranu neposredno prije primirja, Bilandžić kaže da ih smatra ''stvarnima'' te da američki planovi ''za potpuno podređivanje Irana američkim interesima'' te neutraliziranje Irana kao prijetnje američkim i izraelskim interesima nisu nestali.

"Ovo primirje ih neće dovesti u pitanje jer ovo primirje znači da su Amerikanci izgubili rat. Ostvarili su briljantne vojne pobjede, to je neupitno, ali vojne pobjede i djelovanja u ratu su samo sredstvo za postizanje političkog cilja, a taj politički cilj nije ostvaren", tvrdi on.

"Trump ide iz jednog ekstrema u drugi"

Bilandžić je komentirao kako je američki predsjednik Donald Trump ''na scenu vratio strategije nepredvidljivosti kakve nisu viđene od vremena Richarda Nixona''.

"To ide iz jednog ekstrema u drugi. Odlazak u rat je ozbiljna odluka s ozbiljnim posljedicama, a možete ju donijeti autonomno, ali ne možete nikada donijeti autonomno odluku da iziđete iz rata", naglasio je. "Kako je u takvom strateškom analiziranju i predviđanju i postupanju uopće moguće da tako postupate", upitao je profesor s Filozofskog fakulteta.