MAĐARSKI premijer Viktor Orbán na jučerašnjim izborima izgubio je vlast nakon više od 15 godina vladavine. Politička promjena u Mađarskoj i pobjeda Pétera Magyara, uz odlazak jednog od najkontroverznijih europskih lidera, otvaraju niz pitanja i za odnose Zagreba i Budimpešte.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Težak poraz Orbána

Magyarova stranka Tisza pobijedila je u svim dijelovima zemlje, uključujući i one koji su se smatrale uporištima Orbánova Fidesza. Tisza je osvojila 138 mandata, Fidesz 55, a u parlament ulazi i Mi Hazánk sa 6 mandata. Na izborima je, prema preliminarnim podacima, zabilježena rekordna izlaznost od 80 posto.

Ovi su se izbori pretvorili u svojevrsni referendum o Orbánu i njegovoj vladavini, obilježenoj proruskom politikom, slabljenjem institucija, optužbama za korupciju i modelom koji je on sam nazivao "neliberalnom demokracijom".

"Mađarska će biti snažan saveznik EU"

"Gotovo je! Gotovo je! Gotovo je!" i "Rusi, idite kući!" vikali su deseci tisuća Mađara. "Svi Mađari u svojim srcima osjećaju da je ova pobjeda signal da se Mađarska vratila u Europu. I Mađarska će biti snažan saveznik Europske unije", obećao je Magyar u govoru nakon pobjede.Jasno je da iza takve retorike stoji i pragmatizam jer Magyar želi odblokirati milijarde eura iz europskih fondova koje je Bruxelles zamrznuo zbog Orbánove politike.

Magyar ima politički prostor da ta obećanja pokuša provesti. Osigurana dvotrećinska većina omogućuje mu izmjene zakona, pa i ustavne zahvate, čime bi mogao početi razgrađivati ključne elemente Orbánove "neliberalne demokracije".

Što sve to znači za Hrvatsku?

No treba naglasiti da, iako Magyar u dijelu politika predstavlja promjenu u odnosu na Orbána, u drugim aspektima i pozicioniranju zapravo mu je bliži nego što se na prvi pogled čini. Riječ je o političaru koji dolazi iz samog sustava vlasti i profilirao se kao kandidat desnog centra, s naglaskom na nacionalne interese i čvršći stil upravljanja, pa se ne očekuje potpuni ideološki zaokret.

Pitanje je, međutim, što to znači za politiku Budimpešte prema Hrvatskoj. U proteklih 15 godina odnosi dviju zemalja bili su opterećeni nizom otvorenih pitanja, od spora oko upravljanja INA-om do različitih energetskih i političkih prioriteta.

Prepucavanja oko naftovoda

Između Hrvatske i Mađarske oko naftovoda i ruske nafte već mjesecima traju prepucavanja. Nakon što je oštećen naftovod Družba, Mađarska je ostala bez ključnog izvora nafte i okrenula se Hrvatskoj i JANAF-u. Problem je što Zagreb odbija transport ruske nafte, dok Budimpešta inzistira upravo na njoj.

Mađarska vlada na čelu s Orbánom apelirala je na Hrvatsku da dopusti tranzit ruske nafte prema Mađarskoj pozivajući se na "pravila EU-a", koristeći se tako upravo onom institucijom koju Mađarska pokušava marginalizirati kad god joj to ne ide u prilog.

Hrvatska vlada, međutim, ostaje pri svom čvrstom stavu i ponovila je kako neće dopustiti nikakvu opskrbu ruskom naftom za Mađarsku, ali ni za Slovačku.

Članak Politica koji "zaslužuje pažnju"

Ante Šušnjar, ministar gospodarstva u Plenkovićevoj vladi, jasno je poručio da Hrvatska neće biti logistički produžetak Kremlja, ali da će pomoći partnerima da ne ostanu bez goriva. "JANAF-ovi kapaciteti su dovoljni i nema tehničkih izgovora za uvoz ruske nafte", poručio je.

Ministar je na dan izbora na mreži X podijelio i članak Politica u kojem se obrađuje tema spora koji blokira hrvatski pokušaj odvikavanja Mađarske od ruske nafte, uz konstataciju da Hrvatska ima rješenje kako trajno ukinuti tu ovisnost, ako ga Orbán odluči prihvatiti. Šušnjar je ocijenio da taj članak zaslužuje pažnju.

Plenković se još u veljači sastao s Magyarom

Iako se očekuje da će nova mađarska vlast biti otvorenija prema EU i smanjenju ovisnosti o Rusiji, takav zaokret neće doći preko noći. Péter Magyar u svom je programu najavio postupno ukidanje ovisnosti o ruskoj energiji do 2035., što znači da će prijelaz trajati godinama.

Pitanje je što će nova mađarska vlast učiniti oko JANAF-a i spora s Hrvatskom. Premijer Andrej Plenković čestitao je Magyaru na pobjedi, a dvojica lidera sastala su se još u veljači na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

"Imali smo plodonosan razgovor s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i s nekoliko članova hrvatske vlade. Preispitali smo mađarsko-hrvatske odnose, a razgovaralo se i o predstojećim mađarskim izborima", poručio je tadašnji predvodnik mađarske oporbe Péter Magyar.

Vječni spor INA- MOL

Tu je i spor oko INA-e, u kojoj mađarski MOL drži 49,1 posto dionica i ima odlučujući utjecaj na strateško i operativno upravljanje kompanijom.

MOL je u sporu oko plinskog poslovanja INA-e tvrdio da Hrvatska nije ispunila obveze preuzete ugovorom iz 2009. godine, što je arbitražni sud i potvrdio. S uračunatim troškovima postupka i kamatama ukupan iznos koji Hrvatska mora platiti popeo se na oko 236 milijuna dolara, što dodatno otežava njezinu poziciju u odnosima s mađarskom stranom.

Podsjetimo i da je Plenković na Badnjak 2016. godine sazvao hitnu konferenciju za novinare na kojoj je najava da će Hrvatska kupiti INA-u. Do dana današnjeg INA nije kupljena.

Odnose godinama opterećuje i slučaj šefa MOL-a Zsolta Hernádija, kojeg je hrvatsko pravosuđe pravomoćno osudilo zbog podmićivanja Ive Sanadera radi preuzimanja upravljačkih prava nad Inom. Budimpešta je godinama odbijala postupiti po europskom uhićbenom nalogu.

Velika Mađarska i svojatanja Hrvatske

Orbán je godinama posezao za simbolikom "Velike Mađarske", što je redovito izazivalo napetosti s Hrvatskom. Iako nije bila riječ o stvarnoj teritorijalnoj politici, nego prije svega o identitetskom populizmu, takvi potezi stvarali su nepovjerenje između dviju država.

U pozadini toga nalazi se odnos mađarskih nacionalista prema Trianonskom sporazumu iz 1920., kojim je Mađarska, kao poražena strana u Prvom svjetskom ratu, izgubila velik dio teritorija.

Orbán je u više navrata prizivao granice prije Trianona, koje uključuju i dijelove današnje Hrvatske. Tako je 2020. na Facebooku objavio kartu takozvane "Velike Mađarske" uz čestitku maturantima, pri čemu je prikaz uključivao i velike dijelove današnje Hrvatske, sve do Jadrana.

Godinu ranije Orbán je održao sastanak predsjedništva svoje stranke Fidesz pred velikom uokvirenom kartom "povijesne Mađarske", koja je obuhvaćala i dijelove današnje Hrvatske, sve do Rijeke i Dalmacije.

Kovačević: Vjerojatno će se odustati od ruske nafte

Vanjskopolitički analitičar  Božo Kovačević kaže da nije moguće jednoznačno predvidjeti kakvi će biti postupci Magyara oko svih najvažnijih pitanja u hrvatsko-mađarskim odnosima.

"Vrlo je vjerojatno da će odustati od dosadašnjeg Orbánova stajališta o ruskoj nafti, barem djelomično, u zamjenu za odmrzavanje europskih sredstava koja Mađarskoj nisu isplaćena zbog kršenja pravila i procedura EU-a. S druge strane, moguće je i da do potpunog odustajanja neće doći, s obzirom na to da je Europska komisija odgodila donošenje odluke o konačnoj zabrani uvoza ruske nafte", rekao je.

Očekuje intenziviranje odnosa dvaju premijera

Dotaknuo se pitanje INA-e i MOL-a

"Tu je ključno pitanje i dalje upravljanje INA-om te mađarsko odbijanje provedbe europskog uhidbenog naloga za direktora MOL-a. O tome zasad nema nekih naznaka, kao ni jasnog stava o pitanjima vezanim uz Trianon i granice. No možda to jednostavno neće biti u fokusu politike stranke Tisza, za razliku od Fidesza, no to tek treba vidjeti.

Može se očekivati intenziviranje odnosa između ove dvije zemlje na razini premijera, s obzirom na to da će se Plenković i Magyar susretati u okviru Europske pučke stranke. Uglavnom, možemo očekivati, ali ne sa sigurnošću predvidjeti da će na nekim područjima doći do promjene mađarske politike s glavnim ciljem da se odmrznu europska sredstva koja Mađarska očekuje", rekao je Kovačević.