RUSKA sveučilišta postala su ključno mjesto za novu, tišu kampanju novačenja za rat u Ukrajini. Studente se, prema svjedočanstvima i analizi CNN-a, pod velikim pritiskom potiče, pa i prisiljava, da se pridruže vojnim postrojbama za bespilotne letjelice. Nude im se unosni ugovori, služba navodno daleko od prve crte i prilika za stjecanje visokotehnoloških vještina, no stručnjaci upozoravaju da je riječ o zamci, piše CNN.

Studenti navode da su pozivi za odlazak u rat postali sveprisutni. “Sve se promijenilo, važni ljudi na sveučilištu pozivaju studente da idu u rat”, jedan je od komentara. Plakati za postrojbe dronova nalaze se diljem kampusa, a sveučilišta organiziraju i predavanja vojnika i veterana. Identiteti studenata nisu objavljeni zbog straha od odmazde, no njihova svjedočanstva, uz podatke iz otvorenih izvora, ukazuju na široku i koordiniranu kampanju.

Prema neovisnom mediju Groza, u kampanju je uključeno najmanje 269 sveučilišta u Rusiji i okupiranim područjima Ukrajine, uključujući prestižne institucije poput Sveučilišta u Sankt-Peterburgu i Visoke škole ekonomije u Moskvi. Kampanja je intenzivirana početkom godine, nakon osnivanja Snaga za bespilotne sustave pri ruskom Ministarstvu obrane.

Poruke prilagođene mladima

Poruke su posebno prilagođene mladima. U promotivnim materijalima pozivaju se “gameri” i e-sportaši, uz poruke da njihovo iskustvo može biti korisno u upravljanju dronovima. Studentima se nude jednogodišnji ugovori, rad u pozadini i visoki bonusi, koji u nekim slučajevima dosežu desetke tisuća dolara.

No pravni stručnjaci upozoravaju da su obećanja zavaravajuća. Vojni odvjetnik Artem Klyga tvrdi da se radi o standardnim vojnim ugovorima bez roka trajanja jer Rusija nikada nije formalno ukinula mobilizaciju iz 2022. godine. To znači da potpisnici mogu ostati u vojsci neograničeno dugo. Također nemaju kontrolu nad time gdje će biti raspoređeni, unatoč obećanjima o službi daleko od bojišnice.

Sveučilišta se koriste prijetnjama i prisilom

Uz financijske poticaje, sveučilišta navodno koriste i pritiske. Studentima s nepoloženim ispitima sugerira se da potpisivanje ugovora može riješiti njihove akademske probleme. Neki tvrde da se prijeti izbacivanjem, a postoje i navodi da su pojedini studenti bili prisiljeni potpisati ugovore kako bi zadržali status. Jedna studentica opisala je takve razgovore kao “emocionalno zlostavljanje”.

Iako Kremlj tvrdi da postoji velik interes i da je riječ o dobrovoljnoj prijavi, studenti s kojima je CNN razgovarao kažu da među njima nema stvarne želje za odlaskom u vojsku te da kampanju doživljavaju kao propagandu i pritisak.

Pojačano novačenje dolazi u trenutku kada Rusija sve teže nadoknađuje gubitke na bojištu. Zapadni dužnosnici procjenjuju da su gubici veći od broja novaka, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija u prva tri mjeseca godine izgubila više vojnika nego što ih je uspjela mobilizirati. Analitičari upozoravaju da Kremlj sve više poseže za prikrivenim oblicima prisilne mobilizacije.

Stručnjaci upozoravaju i na politički rizik takve strategije. Studenti sve češće doživljavaju sveučilišta i državne institucije kao izvor pritiska i prijetnje, što može dodatno povećati nezadovoljstvo među mladima u Rusiji.