RAT U SUDANU ušao je 15. travnja u svoju četvrtu godinu, u sjeni drugih regionalnih i globalnih previranja, unatoč tome što je stvorio krizu koju Ujedinjeni narodi nazivaju najvećom humanitarnom katastrofom na svijetu. Sukob je izbio prije točno tri godine, a nasilju se ne nazire kraj, piše Reuters.

Tko su zaraćene strane

Rat se vodi između sudanske vojske, koju predvodi general Abdel Fattah al-Burhan, i paravojnih Snaga za brzu potporu (RSF) pod zapovjedništvom generala Mohameda Hamdana Dagala. Njih su dvojica 2019. godine zajedno svrgnuli dugogodišnjeg autokrata Omara al-Bashira, nakon čega je Burhan preuzeo dužnost šefa države.

Međutim, nakon što su izveli državni udar kojim je prekinuta tranzicija prema civilnoj vlasti, sukobili su se oko planova za integraciju svojih snaga i pokretanje novog tranzicijskog procesa.

Nakon izbijanja rata 15. travnja 2023., sukobu su se brzo priključile brojne lokalne milicije koje se bore na obje strane, kao i strane sile. Istražitelji UN-a, američki dužnosnici i sudanska vojska tvrde da Ujedinjeni Arapski Emirati pružaju ključnu podršku RSF-u preko nekoliko susjednih država, što ta zaljevska zemlja poriče. S druge strane, sudanska vojska kao svoje saveznike u različitoj mjeri navodi Egipat, Tursku, Saudijsku Arabiju i Katar.

Kakvo je stanje na terenu

RSF je prošle godine učvrstio kontrolu nad prostranom regijom Darfur, svojim tradicionalnim uporištem na zapadu zemlje, te je ubrzano počeo uspostavljati paralelnu vlast. Vojska pak drži kontrolu nad istočnom polovicom Sudana.

Borbe su trenutačno usredotočene na regiju Kordofan, koja se nalazi između dvaju područja pod kontrolom suprotstavljenih snaga, kao i na novoj bojišnici koju je RSF otvorio duž granice s Etiopijom na jugoistoku.

Ratovanje dronovima uvelike je zamijenilo kopnene operacije kao glavni način borbe i omogućilo RSF-u da nadvlada nekadašnju zračnu nadmoć vojske. Poput granatiranja i bombardiranja koji su obilježili ranije faze rata, napadi dronovima također su pridonijeli velikom broju civilnih žrtava. Prema podacima UN-a, ove je godine u takvim napadima poginulo najmanje 700 civila.

Posljedice za civilno stanovništvo

Rat ima razorne posljedice za sudansko stanovništvo. Ujedinjeni narodi procjenjuju da gotovo tri četvrtine stanovništva treba humanitarnu pomoć. U žarištima sukoba diljem zemlje proglašena je glad ili opasnost od gladi, što je često pogoršano blokadama i birokratskim preprekama koje postavljaju zaraćene strane.

Zbog kolapsa zdravstvenog sustava u mnogim područjima proširile su se bolesti poput denga groznice.

Tijekom rata, RSF je provodio valove etnički motiviranih ubojstava, koja su istražitelji UN-a kasnije opisali kao zločine s obilježjima genocida, a posljednji takav slučaj zabilježen je u al-Fashiru u Sjevernom Darfuru.

Nasilje i nedostatak sredstava onemogućili su utvrđivanje sveobuhvatnog broja žrtava. Sudansko ministarstvo zdravstva priopćilo je Reutersu da je dokumentiralo 11.209 smrtnih slučajeva u većini sudanskih država, no stručnjaci procjenjuju da se višak smrtnosti od početka rata mjeri u stotinama tisuća.

Unatoč golemim potrebama, UN-ov apel za pomoć Sudanu za 2026. godinu financiran je sa samo 17 posto. To se događa u vrijeme dok SAD smanjuje inozemnu pomoć, europski donatori režu sredstva, a zaljevske sile se usredotočuju na bilateralne donacije.

Humanitarne agencije izvještavaju o smanjenju svojih usluga, a prazninu su pokušale popuniti sudanske skupine za uzajamnu pomoć, poput Soba za hitne intervencije, koje su nominirane za Nobelovu nagradu za mir.

Međutim, studija humanitarne agencije Islamic Relief ovog je tjedna pokazala da je više od 40 posto lokalnih pučkih kuhinja koje vode te skupine moralo biti zatvoreno zbog nedostatka podrške.

Mirovni napori bez rezultata

Iako je rat privukao pozornost svjetskih vođa, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, malo koji pokušaj njegova okončanja pokazao se obećavajućim, a napore dodatno otežavaju suprotstavljeni regionalni interesi.

Sjedinjene Države predvodile su takozvanu Četvorku, koja uključuje Egipat, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, a koja je prošle godine objema stranama predstavila preliminarni prijedlog o prekidu vatre. Kako se situacija na terenu mijenjala, i vojska i RSF naizmjence su prihvaćali i odbijali posredovanje, a prestanak borbi nije na vidiku.